Otvoren rekonstruisani muzej SPC

Ovo je prvi put  da je prostor u kome je 1954 smješten Muzej, rekonstruisan i potpuno prilagođen muzejskoj namjeni.

Stalnu postavku muzeja čini pet cjelina sa 230 eksponata, čija je istorijska i umjetnička vrijednost,  bila osnov za obrazovanje muzejskih cjelina. 

Prva cjelina su liturgijski predmeti, potom rukopisne bogoslužbene kjige iz 16. vijeka. Zsebna cjelina posvećena je  određenim istorijskim  događajima i ličnostima kao šro su dragocijenosti vezane za ličnost kneza Lazara, Stefana Uroša, Militina, Stefana Dečanskog . Јedan od segmenata muzeja čine predmeti  i dokumenti koji svjedoče  o životu i pravima Srba na teritoriji Habsburške monarhije .

Posebno su grupisani sakralno-umjetnički predmeti, odjeća, srpska grafika, panagije, zbirka ikona iz različitih perioda  sa raznim ikonopisačkim  predstavama.

Među  crkveno-umjetničkim  predmetima su i Plaštanice kralja Milutina, povelje cara Dušana izdata u manastiru Hilandau 1347-48. godine ogrtačka kneza Lazara iz 1389. godine, tamjanica  izrađena trudom ravaničkog Igumana Dionisija u Smederevu 1523.godine, pohvala Svetom knezu Lazaru  Hrebljanoviću rad monahinje Јefimije, oko 1402. godine, mitra dar Sabornoj crkvi Presvete Bogorodice Beogradu „Gospođe Kantakuzine“, kćerke despota Đurađa Brankovića.

 „Ovo naše veliko blago bilo je po raznim depoima“- rekao je na otvaranju Muzeja patrijarh srpski Irinej „i nije postojala prilika da to ljudi vide.

Odavno se  osjećala potreba  da se ovaj muzej proširi, mada ni ovo nije pravo rješenje. Mi imamo toliko blaga duhovnog nasleđenog od 13. vijeka do današnjih dana, pa je  potrebno naći trajno rješenje za Muzej  da bi ono što držimo u depoima sada moglo dobiti zasluženo mjesto.

Ti predmeti nisu mali i nisu bez vrijednosti. Oni predstavljaju našu kulturu, naše duhovno nasleđe, naše duhovno stvaralaštvo i to ne samo sa jednog mjesta nego sa svih prostora gdje je živio naš narod“ –rekao je Patrijarh srpski.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić  na otvaranju Muzeja rekao je da srpski narod ima bogatu  duhovnu tradiciju koja je odolila brojnim iskušenjima  i viševjekovnim stradanjima.

„Istorija srpskog duhovnog bića  utkana je u brojne predmete prvobitno pohranjene u riznice, nekada posebne prostorije pri oltaru. Riznica je bila mjesto gdje su s ečuvali sakralni predmeti.

Da nije bilo  svijesti o značaju čuvanja istorijskih dragocijen osti, dobar dio naše  viševjekovne prošlosti  ostao bi rasijen po Evropi, ili bi bio zauvijek izgubljen.

Postavka koja je danas pred nama, kao i ona kojom je Muzej otvore  prije 62 godine, jednako je posvećena vjekovnom razvoju Srpske Pravoslavne crkve koliko i duhovnom izrastanju srpskog naroda na ovim prostorima.

 „Zato stalni rad  na dopuni  zbirki, naučna istraživanja, publikacije,skupovi, živ razmjena iskustva i saradnja  sa međunarodnim institucijama nije tek naš  civilzacijski dug prema prošlosti i precima, već i jedan od visoko uzdignutih vidika  sa kojih se pruža pogled na budućnost“  rekao je predsjednik Nikolić.

Ministar kulture i informisanja Vladi Srbije  Bratislav Petković  zahvalio je predsjedniku Srbije i patrijarhu strpskom na razumijevanju za potrebe adaptacije i rekonstrukcije Muzeja  i istakao  da možemo da se ponosimo pred svetom, tradicijom i kulturom koje su ugrađene u temelje savremene evropske civilizacije zahvaljujući monasima koji su proteklih vekova branili, sakrivali i čuvali neprocenjiva kulturna blaga.

"Njima možemo da zahvalimo što su ove vredne relikvije, bogoslužbene knjige, dragoceni predmeti i vrhunska umetnička dela stigla do nas", rekao je Petković i dodao da samo kao narod svestan sopstvene vrednosti i poštujući svoje nasleđe i istoriju, zadržaćemo svoje zasluženo mesto u društvu velikih naroda.

Visoke zvanice su nakon svečanog otvaranja Muzeja razgledali izložene eksponate.

U obilazak ih je poveo  upravnik Muzeja SPC Vladimir Radovanović koji je ukazao na značaj originalnih predmeta vezanih za istoriju srpskog naroda i srpske crkve među kojima su neki eksponati nulte kategorije kao i neki koji do sada nisu viđeni.
Blago čuvano vekovima u crkvenim riznicama, najčešće u zasebnim prostorijama pri oltaru, predmeti religioznog karaktera ali i darovi, pozlaćeni putiri, skupocene čaše, ukrašeni krstovi, okovana jevanđelja, iluminirane knjige, dragoceni predmeti koje su crkvi poklanjali srpski vladari, velikaši i crkveni velikodostojnici, blistaju od sinoć  u obnovljenom muzejskom prostoru.

U narenom periodu prioritet će biti digitalizacija  cijelog muzeja. Svi predmeti će biti  fotografisani, kataloški obrađeni i smješteni u centralnu bazu podataka, koja će biti dostupna ne samo zaposlenima u Muzeju već i drugim istraživačima.

Biće  urađen i internet sajt Muzeja  kako bi se šira javnost  upoznala sa ovom vrijednom zbirkom. Јedan od planova je popis kompletnog kulturno-umjetničkog blaga  u srpskim manastirima i crkvama.

Novinar, Marica Lalović