latinica  ћирилица
SVILEN KONAC | 08/04/2014 | 14:36

Sabor svetog arhanđela Gavrila

Arhangel Gavrilo, jedan od sedam velikih anđela serafima za koje se vjeruje da su učestvovali u stvaranju svijeta, slavi se danas kao jedan od važnijih praznika Srpske pravoslavne crkve. Današnji praznik Sabor svetog arhanđela Gavrila nije obilježen “crvenim slovom” u kalendaru SPC koja mu ipak daje veliki značaj i slavi ga kao Blagovjesnika koji je učestvovao i najavljivao sve značajne događaje koji su u vezi sa nastajanjem hrišćanstva...

 

Prema predanju, arhangel Gavrilo je, kao živa sila bestjelesna i jedan od sedmorice serafima najbližih Božjem prijestolu, učestvovao u nastanku svijeta i u borbi protiv palih anđela, predstavnika zlih sila predvođenih Satanailom. On je, kako kaže predanje, svoje svjedočanstvo o početku nastajanja Božje tvorevine prenio Mojsiju javivši mu se u pustinji i poučivši ga kako da napiše knjigu Postanja. U hrišćanstvu se slavi kao anđeo Blagovjesnik, zadužen za radosne ili blage vijesti, prema staroj terminologiji, i onaj koji je najavio Zahariji rođenje Јovana Preteče ili Krstitelja. Isti Gavril javio se Јoakimu i Ani i najavio rođenje Djeve Marije, a potom i Djevici sa viješću da će roditi sina, spasitelja ljudskog roda. Lik anđela Gavrila slika se stoga sa Djevicom Marijom, koja prima Blagovijest, na carskim dverima pravoslavnih oltara koja se simbolično otvaraju u toku liturgije jer se smatra da je ovaj događaj otvorio put u Carstvo nebesko.
Najveća i najradosnija vijest za hrišćanstvo koju je javio Blagovijesnik je vijest o Vaskrsenju Hristovom. Ova scena sa arhanđelom Gavrilom kako sjedi na grobnom kamenu i pokazuje na prazan grob, najčešće se slika na pravoslavnim predstavama događaja Vaskresenja. Freska u srednjevijekovnom manastiru Mileševi poznata kao Bijeli anđeo jedna je od najljepših i najbolje očuvanih i proglašena je za sliku prošlog milenijuma. U narodu je praznik poznat i kao ljetnji Aranđelovdan koji se dovodi u vezu sa mnogobrojnim običajima, prema kojima je onim koji poštuju vjeru tog dana zabranjen skoro svaki rad. Smatra se da je ovaj ljetnji praznik ustanovljen na Svetoj Gori u 9. vijeku, u vrijeme careva Vasilija i Konstantina Porfirogenita i patrijarha Nikole (Hrisoverga) poslije javljanja arhangela Gavrila u jednoj od karejskih kelija koji prstom po kamenu ispisao pjesmu Bogorodici “Dostojno jest”. Gavrilo je prvi uz arhangela Mihajla koji je predvodnik vojske anđela i sila dobra, a za njima slijede ravni po časti Rafail, Uril, Selatil, Јegudil, Varahil i Јeremil. Saborni dan svetog arhangela Gavrila praznuje se takođe 8. aprila, odnosno 26. marta, prema julijanskom kalendaru, kada SPC slavi njegova javljanja kroz svu istoriju ljudskog spasenja.