Vaskršnji utorak

Vaskrs se slavi od vremena prvih apostola i njegovo načelo i suština objašnjavaju se riječima Svetog apostola Pavla, zapisanih u apostolskim djelima: “Ako Hristos ne vaskrse prazna je propovijed naša i prazna je vjera naša”. Praznovanjem Vaskrsenja hrišćani naglašavaju svoju vjeru u pobjedu života nad smrću i vjeru u hrišćansko spasenje koja rušeći starozavjetna pravila uči ljude praštanju i ljubavi i otvara vrata spasenja i carstva nebeskog. U pravoslavnim hrišćanskim crkvama na Vaskrs se otvaraju Carske dveri na oltaru čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskresenjem pobijedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu. Prema odlukama Nikejskog sabora, Vaskrs treba slaviti u prvu nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice. Vaskrs je pokretan praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvijek se vezuje za nedjelju sa odstupanjem od 35 dana - od 4. aprila do 8. maja. Proslava Vaskrsa počinje ponoćnim bogosluženjima u svim hrišćanskim crkvama, a potom svečanim jutarnjim liturgijama na kojima se uz molitvu i čitanje Јevanđelja objavljuje najveća radost hrišćanskog svijeta. Prva molitva služi se pred zatvorenim vratima hramova koja se otvaraju tačno u ponoć kada se prvi put poslije Dana žalosti, Velikog Petka i Velike Subote, u znak radosti Vaskresenja oglašavaju prva zvona. Vaskršnjim obredima prethodi unošenje plaštanice sa Hristovog groba, koja je na Veliki Petak iznijeta pred oltar i koju vjernici cjelivaju u dane najveće hrisćanske žalosti. Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja, se prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol - prolivene krvi Hristove. Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena koja je u Rim došla sa porukom o Vaskrsenju. Na pravoslavnim vaskršnjim ikonama i freskama slika se blagovjesnik Gavrilo na grobnom kamenu, a najljepša predstava sačuvana je u manastiru Mileševi kraj Prijepolja, zadužbini srpskog kralja Vladislava iz 1234. godine, koja je proglašena za sliku prethodnog milenijuma.

Danas je Vaskršnji utorak, a cijela nedjelja nakon Vaskrsa zove se Svijetla ili Zaklopita nedelja. Zašto?
.........
Nedjelja nakon Vaskrsa zove se Svijetla ili Zaklopita nedjelja, i te nedjelje, srijeda i petak nisu posni dani, kako je to uobičajeno drugih sedmica. U ponedjeljak, poslije Vaskrsa, nebo se zatvara, pa se otuda cijela nedelja naziva Zaklopita. Utorak poslije praznika je, navodi se u „Običajniku Srba", jedini dobar utorak u godini, jer je inače, po narodnom vjerovanju, utorak loš dan i ne savjetuje se da se tada poslovi otpočinju. U svijetlu srijedu, narodno vjerovanje Srba kaže da, ako je nebo vedro i puno zvijezda, godina će biti rodna.
Svijetli četvrtak, prvi četvrtak poslije Vaskrsa, smatra se za veoma srećan dan, a i svaki četvrtak u godini smatra se dobrim danima. U pojedinim dijelovima Srbije nisu rijetka vjenčanja ovog dana u nedjelji. Smatra se da je bolje da vjenčanje bude u četvrtak, nego u subotu, koja je posvećena mrtvima. U periodu od Vaskrsa do Trojice, seljaci posebno cijene i slave četvrtak, da im grad ne bi uništio ljetinu. Ovog Svijetlog četvrtka dobro je započeti neki posao. Svijetli petak je mrsan petak. Tog petka se farbaju jaja namijenjena našim mrtvima. U nedjelju se obilježava Mali Vaskrs, a ponedjeljak, 28.april, zove se Pobusani ponedjeljak, jedan od zadušnih dana. Tada se obilaze grobovi, pobusava zemlja (prekopava površinski sloj) i ostavljaju se ofarbana jaja namijenjena pokojnicima.