Bagrem

Bijeli, ružičasti ili purpurnih boja, bagrem i mirisom i raskošnom krošnjom nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ovo listopadno drvo porijeklom iz Amerike, u Evropu je stiglo početkom 17. vijeka. Donio ga je Žan Robin, baštovan sa francuskog dvora, po čijem imenu je i dobio naziv. U narodu je poznat i kao akacija, bijeli bagrem, kraljevo drvo, kapinka. Često se sadi radi vezivanja terena, zatim zato što je dobra medonosna biljka, ali i radi korištenja njegovog drveta, koje je tvrdo i trajno, u stolarstvu.Cvjeta od aprila do kraja maja ili čak juna. Cvjetovi se formiraju u grupama obrazujući viseće grozdove dužine i do 20 centimetara. Plod je u obliku spljoštene mahune tamnosmeđe boje, koje mogu da se osuše, konzerviraju i upotrebljavaju umjesto povrća. Kuvano sjemenje bagrema može, recimo, da zamijeni pasulj, a prženo kafu. Bijeli mirišljavi cvetovi izlučuju mnogo nektara, a ukusni su i svježi i prženi. Kod naroda koji poznaju vrijednosti ovog drveta, cvijet se bere neposredno prije otvaranja, a list dok je sasvim mlad. Narodna medicina preporučuje čaj od osušenih cvjetova, koji je istovremeno ukusan i ljekovit kod prehlada i kašlja. S druge strane, u svježim mahunama i sjemenkama ima mnogo bjelančevina, ugljenih hidrata i masnoće. Međutim, stara kora je otrovna, i ne smije da se koristi, dok se mlada skida u maju i septembru i suši se na suncu ili na toplom vazduhu.

U nekim našim narodnim vjerovanjima bagrem, međutim, nije dobro drvo, pa ga ne treba saditi blizu kuće, jer će u nju grom udariti. Po nekim drugim vjerovanjima, kada svatovi dođu pred mladoženjinu kuću i po običaju stavljaju barjake na drvo pred njom, treba paziti da to nikako ne bude bagrem. Prema Srpskom etnografskom glasnikuiz 1958 god, u oblasti Leskovačke Morave vjerovalo se da „ako bagrem mnogo cvjeta, rodiće sitno žito“. Cvjetovi bagrema sadrže oko 40 miligrama vitamina C, dva miligrama šećera, eterično ulje, smolu, tanin, sirinogin, ali i otrovne bjelančevine fasin, robin i benzoaldehid. Sjemenke se sastoje od 38 odsto bjelančevina, 13 miligrama masnog ulja, vlakna i ugljenih hidrata. Sadrže i vitamine A, B1, B2, B6, kao i minerale: magnezijum, fosfor, gvožđe, cink, kalijum, natrijum, kalcijum.
Pripremljen kao čaj, bagrem suzbija reumatske bolove i zubobolju, a predstavlja i savršen antiseptik. Smanjuje povećano lučenje kiseline i pomaže kod migrene. Efikasno djeluje kod gastritisa, gorušice, čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. Posebno mjesto je našao u homeopatiji. Po mišljenju stručnjaka, odličan je u liječenju pojačane kiselosti želuca, kod žgaravice koja se javlja za vrijeme spavanja, migrene, kao i upale nerva lica. Zapadna narodna medicina koristi ga za liječenje antivirusnih oboljenja, grčeva, kožnih bolesti, tegoba pri varenju, čišćenja crijeva, za smanjenje visoke temperature, za bolje lučenje mokraće...
Bagremov med je veoma cijenjen u Evropi. Čist je, tečan, lagan, idealan za djecu stariju od godinu dana. Najmlađima se preporučuje, jer je blag i lagan, a kod odraslih jer djeluje protiv stresa, nervoze, nesanice... Najprozirniji je od svih vrsta i jedan od najukusnijih. Njegova kristalizacija traje i do tri godine. Ukoliko dođe do šećerenja, postaje bijel, mutan, sitnozrnast, zbog čega podsjeća na snijeg. Ako se kristališe, teglu sa medom trebalo bi da potopite u toplu vodu i stvar je riješena. Prilikom korišćenja određenih dijelova bagrema trebalo bi da budete oprezni. Zbog toksičnosti nekih sastojaka ne smiju da se koriste stara kora, zreo list i sirove sjemenke. Ukoliko se neko ogluši o preporuke, može da dođe do pojave depresije, slabosti, širenja zjenica, povraćanja, krvave dijareje, slabog pulsa, hladnoće ruku i nogu, bljedila, pa čak i neke vrste šoka cjelokupnog organizma.