latinica  ћирилица
SVILEN KONAC | 27/11/2014 | 14:53

Sveti apostol Filip i Božićne poklade

Pravoslavni vjernici, danas obilježavaju uspomenu na Svetog apostola Filipa...

 

Na prvi poziv Hristov da pođe sa Njim, Filip je krenuo bez dvoumljenja, jer je već od ranije bio upoznat sa Svetim pismom i onim što su Mojsije i stari proroci rekli za Hrista. Na Tajnoj večeri, Filip je izrazio želju da vidi i upozna Oca Nebeskog, a Hrist je odgovorio: „Ko vidi mene, vidi i Oca, riječi koje vam ja govorim, ne govorim od sebe, nego Otac moj u meni“.
Po silasku Svetoga Duha na apostole, zajedno sa apostolom Vartolomejom propovijedao je Јevanđelje po Aziji, Grčkoj, Indiji i Јermeniji. Potom su ova dvojica apostola, u Јeropolju, učinili brojna čuda, neznabošci ih uhvatiše i razapeše na krst, okrenute naglavačke. Tada se desi strašan zemljotres, a uplašeni narod, smatrajući to Božjom kaznom, potrči da oslobodi propovjednike. Nažalost, apostol Filip već je bio izdahnuo. Tu je i sahranjen, 86.godine, a mošti su mu kasnije prenesene u Rim. Osim ovog pomena, slavi se još i 13.jula, sa Dvanaestoricom apostola.

Božićne poklade slave se pred početak Božićnog posta, na dan Svetog Apostola Filipa, 14. novembra. Na taj dan svi ukućani se goste i vesele, sprema se bogata večera po Hrišćanskom običaju. Danas ćemo objasniti pojam poklade.
Poklade su dani pred početka posta. Negdje se još zove i „mesopust”. Taj termin označava da je dozvoljeno da se mrsi. Božićne poklade “padaju“ pred početak Božićnog posta. Interesantno je da pred Vaskršnji post imamo dvije poklade, „mesne” dvije sedmice pred početak posta i „bijele” sedam dana pred početak Vaskršnjeg posta.
Zbog poznate strogoće načina posta i da bi se organizam navikao na drugačiji režim ishrane, dvije sedmice pred početak posta prestaje se s konzumiranjem mesa, ali se mogu koristiti mlijeko i mliječni proizvodi. Bijelim pokladama prestajemo da koristimo i bijeli mrs. Poklade su, prema narodnim običajima, domaće gozbe svih okupljenih članova porodice ili seoska veselja uoči velikih postova. Stoga se naziv poklada dovodi u vezu sa nazivom velikih postova: Vaskršnje, Božićne, Petrovske i Velikogospojinske. Prve tri su u narodnoj tradiciji i danas veoma očuvane. Prema vrsti hrane koja se sprema, u narodu postoje i drugi nazivi. Tako se poklade nazivaju bijele ili sirne kad se obavezno obredno jede tzv. bijeli mrs. Mesne, kad se uglavnom spremaju jela od mesa. Proštene ili pročka poklade, dobile su naziv po običaju da se na ovaj dan sve uvrede opraštaju, kako bi i nama dugovi bili oprošteni, i tako rasterećeni dugovanja što čišći ušli u period nastupajućeg posta. Zato se u narodu, uz čašu, kao zdravica na ovaj dan kaže: “Oprosti, ulazimo u post kao u more”, a prisutni odgovaraju: “Neka je od Boga oprošteno, oprosti i ti meni”.
Inače, u zapadnoj kulturi, za poklade se koristi izraz karneval. Kada bi doslovno preveli složenicu karneval, to bi značilo „zbogom meso”.