latinica  ћирилица
SVILEN KONAC | 21/01/2015 | 15:05

Babin dan

Da niko, a posebno životno važan, nije zaboravljen u ovom januarskom praznovanju, potvrđuje praznik koji se održavao na današnji dan pod nazivom Babin dan. Po čemu je on značajan...

 

Baba, koja može da predstavlja i Pramajku, obično iskusnija starija žena, bila je ona dragocjena osoba koja je pomogla porodilji u porađanju novog ljudskog bića, dakle, po narodnom-babica. Nekad je u knjigama rođenih pri upisivanju novorođenčadi obavezno navođeno i ime ove važne ličnosti. O Babinom danu su sve žene koje su u protekloj godini (između dva Babina dana) postale, ili nanovo bile, majke, posjećivale sa novorođenčetom svoje babice i donosile im poklone. Običaj je najduže očuvan u istočnoj Srbiji, na crnorečkom području. Zahvalne majke su, odlazeći u posjetu s cvijećem, častile svoje babice odabranim jelima i darivale ih ubrusima i maramama. Zauzvrat, pri rastanku, babice su svojoj porodilji davale struk konoplje - da time pritegnu opanke djetetu kad prohoda. Djetetu su, pak, stavljale na glavu bijelu vunu, čime je izražavana želja da dijete časno doživi tu boju svoje kose.

I sutrašnji dan ima poseban naziv. Četvrtak u narodnom znamenovanju važi za srećan ili sutučni dan, a ove godine je on usečni dan. Usečni dani, određeni po tome što je na taj dan pao veliki praznik Usjekovanje, čuvaju spomen na odsijecanje glave Svetom Јovanu Preteči.
Ovaj dio godine se po obilju u hrani i gošćenju naziva mesojeđe. Ako, po biblijskom nauku, svakom poslu pod kapom nebeskom ima vremena, mesojeđe su ono vrijeme u toku godine, kada su naši preci njegovali društvenu i družbenu stranu življenja, prijateljevali za sofrom, sklapali nova i učvršćivali stara poznanstva. To je bilo tada i najpodesnije da se čini, jer zbog zimskog vremena poljskih radova nije bilo, a stoka se nalazila na zimskoj prehrani van pasišta. Poslije božićnog posta, iznosila se pred goste pršuta i sušena slanina od jesenskog svinjokolja, pa se valjalo okrijepiti i pothranjeno tijelo osnažiti za naporne proljećne radove. Istina, po crkvenim pravilima, srijeda i petak treba da su posni dani, ali treba znati da je mudri Sveti Sava i manastirske ljude razrješavao posta ako im u srijedu ili petak dođe drag gost.
Dan je delnični, to jest radni, a kako spada u red usečnih dana, a to, prema narodnom vjerovanju, nije preporučljivo važnije poduhvate preduzimati na današnji dan.