O srpskoj tradicionalnoj kuhinji
U srpskim selima naziv za kuhinju bila je „kuća“, a centralni dio bilo je ognjište, koje je predstavljalo važno, kultno mesto, pored koga se odigravao svakodnevni život, okupljala cijela porodica. Sjedjelo se na drvenim klupama, tronošcima i stolicama, posuđe je bilo drveno i zemljano, a u bogatijim kućama i bakarno. Hljeb se pravio od žitnog ili kukuruznog brašna...
Danas ćemo i vas, putem našeg kontakt-programa, uključiti u ovu zanimljivu retrospektivu. Pokušaćemo oživjeti vaše uspomene iz djetinjstva: šta se jelo, pilo, na čemu se hrana pripremala i koliko se često jelo. No, prije svega uvodni tekst.
Ishrana je pojam koji se poistovjećuje sa unošenjem hranljivih materija (konzumiranje hrane i pića), ali u širem smislu, predstavlja uživanje u trpezi. Ovaj veoma složen proces stvara ono što se naziva “nacionalna kuhinja”, i nju čine: izbor namirnica, njihovo uzgajanje, priprema jela, ambijent u kome se hrana servira, kao i način na koji se servira.
Srpska kuhinja je heterogena, iako su burna istorijska dešavanja uticala i na ishranu naroda, pa je tako svaki region imao svoje specifičnosti. Može se reći da su presudni uticaji bili vizantijsko-grčki, dakle mediteranski, zatim orijentalni i austrougarski. Spremanje hrane bio je sastavni dio srpske tradicije i kulture. U krajevima gdje su živjeli Srbi bilo je uobičajeno ručavanje 3 puta dnevno (doručak, ručak i večera), uz napomenu da je najvažniji i najčešće najobimniji obrok bio ručak.
U srpskim selima naziv za kuhinju bila je „kuća“, a centralni dio bilo je ognjište, koje je predstavljalo važno, kultno mesto, pored koga se odigravao svakodnevni život, okupljala cijela porodica. Sjedjelo se na drvenim klupama, tronošcima i stolicama, posuđe je bilo drveno i zemljano, a u bogatijim kućama i bakarno. Hljeb se pravio od žitnog ili kukuruznog brašna.
Ručak je nazivan objedom, večera nije bila obavezna. Hrana je pripremana na ognjištu iznad koga je visio kotao. Spravljana su kuvana jela, ali i od sirovog, svježeg povrća, na primjer zelja. Ručalo se za stolom, koji je bio prekriven stolnjakom. Јelo se iz posuđa, koje je kod vlastele i na dvoru bilo od srebra, pozlate i zlata. Kao pribor korišćene su kašike, viljuške i noževi.