Regionalna saradnja zemalja Zapadnog Balkana (VIDEO/FONO)
Regionalna saradnja i međusobno povezivanje država regiona ključni su za dugoročnu bezbjednost i prosperitet Zapadnog Balkana. Među najvažnijim je povećanje nivoa ekonomskog razvoja. Zemlje u procesu pridruženja Evropskoj Uniji uz rješavanje pitanja nasljeđenih iz prošlosti treba da unaprijede međusobnu saradnju i poboljšaju uslove života građana.
Region Zapadnog Balkana biće transportno i energetski povezan u narednim godinama kako bi se podstakao oporavak i ojačala ekonomska saradnja te stvorilo što otvorenije tržište za ulaganja.Evropska Unija je najavila milijardu evra iz predpristupnih fondova za saobraćajnu infrastrukturu.
“Cilj je da se usmjere sva sredstva i energija uključujući i ono što Savjet za regionalnu saradnju uz pomoć i podršku EU može da pruži na razvojne programe i projekte koji će povećati zaposlenost i bruto društveni proizvod, izjavio je za RTRS Goran Svilanović, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju. „Svima je potpuno jasno da kada je u pitanju pridruživanje EU ono što dolazi za svaku od naših zemalja jeste da nema govora da ćemo savladati cijeli proces ako ne unaprijedimo nivo ekonomskog razvoja.“,kaže Svilanović.
Strategija Јugoistočna Evropa 2020 Savjeta za regionalnu saradnju kao ključni ekonomski dokument predviđa dvostruko veći trgovinski promet regiona sa sadašnjih 94 na 210 milijardi evra, povećanje BDP sa 36 na 44 odsto evropskog prosjeka, otvaranje do milion radnih mjesta povećanjem stope zaposlenosti sa 39 na 44 odsto te broja visokoobrazovanih za 300 hiljada u okviru radne snage.
“Na žalost ,nema pretjerane saradnje na projektima.Najvažniji obim saradnje je trgovinski, u manjoj mjeri su to investicije, imamo razmjene ljudi manje više na etničkom nivou“, izjavio je za RTRS Dr Goran Nikolić, viši stručni saradnik Instituta za evropske studije u Beogradu.
Igmanska inicijativa već godinama radi na poboljšanju interparlamentarne i drugih oblika saradnje između potpisnica Dejtonskog sporazuma da život, rad, školovanje i druge aktivnost građana u regionu učine lakšim i atraktivnijim. „Slobodno kretanje radnika između Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore po uzoru na nordijski model saradnje bio bi najbolje rješenje.
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam u izjavi za RTRS kaže da je model dobar jer su ostavili emocije po strani, a okrenuli se interesima. „I oni bi imali razloga da emotivno reaguju na neke stvari, međutim oni su krenuli od svojih interesa, od interesa svojih građana, a interes građana je da žive što bolje,da mogu da se slobodno kreću, da se dobro školuju ,zapošljavaju i liječe, rekao je Aleksandar Popov.
Ponuda radne snage u regionu veća je od potražnje, dok je struktura nepovoljna.S obzirom da ova oblast zahtijeva i međusobno usaglašavanje zakonodavstva u sve četiri države, Igmanska inicijativa ukazuje na nedostatak bilateralnih sporazuma o slobodnom kretanju radnika, usklađivanje sistema obrazovanja sa tržištem rada kao i regionalno planiranje kretanja radnika.