latinica  ћирилица
EU I MI | 10/05/2015 | 14:35

Srbija i pregovori sa Evropskom Unijom (VIDEO)

Srbija očekuje skoro otvaranje prvih poglavlja godinu i po nakon početka pristupnih pregovora o članstvu u EU, a status kandidata ima već tri godine. Zajednička pozicija 28 zemalja članica je da treba najprije otvoriti poglavlja 23, 24 i 35, koja se tiču pravosuđa, osnovnih prava i normalizacije odnosa sa Prištinom. Da bi među članicama bio postignut konsenzus da se ova poglavlja otvore od Srbija se očekuje da ostvari jasan napredak u ovim oblastima.

Srbija bi otvaranje prvih poglavlja 23 - pravosuđe i osnovna prava i 24 - pravda sloboda i bezbjednost mogla da očekuje u drugoj polovini ove godine. Pripremljen je treći Nacrt Akcionog plana za ova pregovaračka poglavlja koji je značajno unaprijeđen u odnosu na prethodne dvije verzije koje su upućene u Brisel.

”Želja nam je da napravimo dobre, kvalitetne dokumente koji će oslikavati realnost i koji će oslikavati pravac u kojem Srbija želi da mijenja svoj sistem kada je u pitanju reforma u oblasti vladavine prava.”, izjavio je za RTRS Srđan Majstorović, zamjenik direktora Kancelarije Vlade Srbije za evropske integracije.

Vlada Srbije planira do kraja 2018 godine završiti pregovarački proces.Takav ambiciozan plan zasniva na boljoj početnoj poziciji u odnosu na druge zemlje regiona. Od 2004 godine usklađuje zakonodavstvo sa pravnim nasljeđem Evropske Unije. Do sada je primjenjeno 88 odsto zadatih mjera Nacionalnog programa integrisanja.

Narodna Skupština donosi zakone, ali je problem što se oni ne implementiraju u potpunosti ili jednostavno ne primjenjuju, izjavio je za RTRS Aleksandar Senić, predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Srbije. ”Više građana podržava reformski proces nego i samo članstvo Srbije u EU i to treba Vlada da koristi kao bitan argument da što brže sprovede reforme i da modernizuje naše društvo.”,izjavio je Aleksandar Senić.

Evropska Unija je saopštila da nema promjene ni uvođenja novih uslova kao i da normalizacija odnosa između Beograda i Prištine nije „ništa novo, već preduslov koji postoji odranije”, potvrdio je i njemački ministar inostranih poslova tokom nedavne posjete Beogradu. Radi se o implementaciji Briselskog sporazuma u dijelu koji se odnosi na zajednicu srpskih opstina.

”Beograd smatra da je to samouprava za Srbe na Kosovu, posebno na sjeveru Kosova, a Priština to tumači kao nevladinu organizaciju. “, izjavio je za RTRS Aleksandar Popov , direktor Centra za regionalizam.  „Dok se to ne premosti, prema ocijeni Popova, neće se premostiti dok Brisel ne ponudi neko rješenje i kaže oko ovoga se morate dogovoriti i do tada će Brisel odlagati otvaranje pregovaračkih poglavlja.

Vlada Srbije trebalo bi da se odredi o novom planu za Kosovo predsjednika Tomislava Nikolića. Suština tog prijedloga jeste da Srbija neće priznati nezavisno Kosovo. Predložiće autonomiju Zajednice srpskih opština u okviru privremenih kosovskih institucija, kao i institucionalne veze sa Srbijom. Evropski predstavnici podsjećaju da bi Zajednica trebala biti formirana na osnovu zakona na Kosovu. Prema Briselskom sporazumu Zajednica srpskih opština (ZSO) imala bi nadležnosti u oblastima obrazovanja, zdravstva, ekonomskog razvoja i ruralnog i urbanog planiranja. Od napretka u ključnim poglavljima zavisiće i ukupan progres Srbije u pregovorima sa Evropskom Unijom.

Kompletan video prilog možete pogledati klikom na ovaj link.