X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
EU I MI | 09/09/2016 | 15:02

EU i BiH: Adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (VIDEO/FONO)

Bosna i Hercegovina i Evropska unija parafirali su Protokol o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u julu ove godine.Istražili smo koje promjene odnosa na tržištu nastaju i kako će nova pravila uticati na poziciju domaćih proizvođača mlijeka od 1. januara 2017. godine kada će početi primjena Sporazuma prilagođenog zbog ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.

Slobodna trgovina s Evropskom unijom otvara Bosni i Hercegovini tržište za izvoz svih proizvoda, ali dolazi i do rasta konkurentskog pritiska uvoza.To je izazov za institucije da prilagode politike kako bi proizvođači bili konkurentni na tržištu.

Nenad Vukoje, direktor mljekare "Pađeni" u izjavi za RTRS kaže da bi moglo doći do uništavanja dosta farmera koji se sada bave proizvodnjom mlijeka jer neće moći da izdrže.
Mlijeko će se u naredne tri godine uvoziti na osnovu prosjeka uvoza iz Hrvatske od 2009. do 2011. godine. Iduće godine 40 % od te količine, 2018. godine 70 % i 2019. se primjenjuje puna kvota.
“Dogovoreno je da tih 13.000 tona ide prve godine oko 5.000 tona, slijedeće 2018. godine da bude do 10.000 tona i razlika onih oko 3.000 tona da bude 2019. godine da bi bilo određenog vremena da se proizvođači mlijeka prilagode novim uslovima.“, izjavio je za RTRS Dušan Nešković, pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Protokol o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije potpisan u julu ove godine ne mijenja postojeći povlašćeni trgovinski režim između BiH i EU.

„Trgovina između BiH i EU ostaje liberalizovana,uz vrlo malo ograničenja koja se uglavnom odnose na nekoliko tzv. „osjetljivih proizvoda“.Takav liberalni režim ide u prilog Bosni i Hercegovini koja ima malu ekonomiju i trenutno njena razmjena sa EU iznosi više od 70 odsto ukupne trgovine“, izjavila je za RTRS Јamila Milović Halilović, portparolka Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Izvoznike, poput mljekare „Pađeni“, čiji su proizvodi na policama zemalja EU zahvaljujući godinama napornog rada, trebalo bi da prati politika usklađena sa evropskim standardima što je odgovornost domaćih vlasti.
Dušan Nešković, pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH naglašava je neophodna izrada jednog strateškog dokumenta.
“Moramo imati strategiju šta je to što želimo da uradimo u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja što do sada u BiH nije urađeno.Možda će ovaj mehanizam koordinacije koji je sad usvojen otvoriti put i prostor da se dođe do zajedničkog glasa i zajedničkog sadržaja tog dokumenta.", rekao je Nešković.

Strateški plan treba da obuhvata usaglašena opredjeljenja s jasno vidljivim dijelom koji prikazuje elemente planiranja ruralnog razvoja u Republici Srpskoj, stav je Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka u BiH je 48 odsto u proteklih pet godina. Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH i CDS Consulting d.o.o. ukazuju na rast potrošnje domaćih proizvoda s obzirom na pad izvoza, ali i uvoza. Prema strukturi razmjene u sektoru mlijeka u 2015. godini najviše se izvozi mlijeko i pavlaka, a uvozi sir. Direktor mljekare "Pađeni" Nenad Vukoje kaže da bi mogli proizvodnju udvostručiti i da imaju pripremljene kapacitete.
“Te kapacitete nismo pustili u funkciju zato što ne možemo da uklopimo cijenu jer iz EU dolaze sirevi sa damping cijenama ”, pojašnjava Vukoje.
Bosna i Hercegovina najmanje ulaže u poljoprivredu u poređenju sa zemljama u regionu. Povećanje podsticaja ili barem zadržavanje na postojećem nivou uz redovnost isplate pomogli bi prilagođavanju u naredne tri godine. Protokol nudi i određene ustupke. Za šećer,vino i ribu BiH dobija veće izvozne kvote što će uz vraćanje na snagu Autonomnih trgovinskih mjera do kraja godine omogućiti povećanje izvoza. 

TV reportaža

Radio  reportaža