Zašto je ljudskom tijelu potrebna voda

Voda čini 60 procenata čovječijeg tijela. Kada bi ste ljudsko tijelo mogli iscjediti kao limun, dobili bi ste oko 50 litara vode. Ona, zbog materija koje sadrži nije obična voda. U krvnim sudovima nalazi se oko četiri litra ove dragocijene tečnosti, koju srce održava u stalnom kretanju kroz tijelo. Ova krvna voda stalnim proticanjem, kupa svaku ćeliju čovječijeg tijela. Voda igra i ulogu sprovodioca toplote kroz tijelo. Čak iako ne pijete vodu u toku dana, vi unosite oko jedan litar vode sa čvrstom hranom koju jedete, jer povrće, voće, hljeb i meso sadrže oko 30-90 procenata vode. Pored toga, svako unosi oko dva litra vode dnevno, u vidu tečnosti. Popijena voda odlazi iz crijeva u krv. U toku dana, oko deset litara vode kruži između različitih organa čovječijeg tijela. Količina vode u krvi ostaje stalno ista. I kada ste veoma žedni, poslije napornog dana, krvni sudovi sadrže istu količinu vode. Bez obzira koliko je popijete, količina vode u krvnim sudovima ostaje uvijek ista. Višak vode se raspoređuje u ostale organe: crijeva, jetru, mišiće i bubrege. Ako ožednimo, a nemamo mogućnost da nešto popijemo, osjetićemo tako veliku žeđ da ćemo sve drugo zaboraviti. Možete li samo zamisliti kako se osjeća čovjek koji danima nije pio vode. Ako čovjek ne unosi u organizam nikakvu tečnost tri nedjelje, on je osuđen na smrt. Јednostavno, našem tijelu je potrebno da dopunjava svoje zalihe tečnosti. Prosječna odrasla osoba gubi oko 700 grama vode znojenjem, i izlučuje oko 1,3 litra kroz otpadne materije. Varenjem, organizam dobija oko 350 grama tečnosti dnevno, što nije dovoljno za održavanje stalnog nivoa tečnosti u organizmu. Žeđ je znak koji opominje da je organizmu potrebno više vode. U mozgu takođe, postoji centar za žeđ koji reaguje na određenu količinu soli u krvi. Ako se ta količina izmjeni taj centar šalje poruku zadnjem zidu ždrijela. Odatle se impuls ponovo vraća u mozak i usljed tih kombinovanih osjećaja nastaje žeđ.