latinica  ћирилица
29/04/2014 |  13:09 | Autor: RTRS

Proljeće - period alergijskih reakcija

Ako bolujete od nekog tipa alergije, poznato vam je koliko one mogu biti neprijatne, naporne i uporne. Naročito u proljeće, koje karakteriše cvjetanje biljaka i trava, kao i povećana koncentracija polena u vazduhu.

Probleme izazvane alergijom na polen ima i Banjalučanka Ivana Tešić. Terapiju mora da koristi svakodnevno, što nije mala stavka u njenom kućnom budžetu. Prema njenim riječima, za lijekove joj je potrebno oko 30 KM, za kapi, tablete i masti.

Alergične osobe treba da uzimaju lijekove preventivno čim dođe proljeće, da ne bi došlo do teških oblika alergija - stav je ljekara.

Odgovarajući lijekovi se prepisuju preventivno, ali oni se ne nabavljaju na recept i pacijenti ih moraju plaćati. Takva terapija mora da traje mjesec do dva, tokom ovih proljetnih mjeseci, napominju ljekari.

Razne sastojke iz našeg okruženja, koji inače nisu štetni, neke osobe prepoznaju kao strane i burno reaguju na njih. Prvi simptomi sa kojima se alergična osoba susreće su pojačana sekrecija iz nosa, svrab, crvenilo i suzenje očiju, grebanje u grlu...Kako alergijska reakcija napreduje, simptomi se produbljuju. Pacijent može osjetiti i, prvo blago gušenje, zatim i otežano disanje, pa sve do astme i nekih težih oboljenja i poremećaja disanja.

Na pojavu alergije utiču mnogi faktori, kao što su aerozagađenje, pušenje, način ishrane, infekcije, psihološki faktori, kao i lijekovi. Najčešći alergeni su inhalatorni i nutritivni, odnosno oni koji u organizam dospijevaju disajnim, odnosno digestivnim sistemom. Od nutritivnih alergena to su najčešće bjelančevine iz mlijeka, bjelančevine iz jajeta, kikiriki, jagode, a i riba koja je veliki alergen.

Spisak alergena postaje sve duži, pa se čini da alergije postaju bolest savremenog doba. Najčešći je alergijski rinitis od kojeg boluje oko 200 miliona djece u svijetu.

Doktor Suzana Savić napominje, da bebe po rođenju koje 
imaju ekcem na licu, ljekare diferencira da će takvo dijete imati sklonost ka alergijama, bilo da se radi o alergijskom rinitisu koji može da pređe u astmu. Tada se obavezno uzima porodična anamneza, jer se time sigurno dobija odgovor da je neko u porodici imao problema s alergijama ili da se liječio od astme.

Tako npr. ako jedan roditelj ima alergiju, vjerovatnoća da će je i dijete dobiti je od 20-30 odsto. Ako oba roditelja imaju različite oblike alergije, ta vjerovatnoća se povećava i na 60 odsto. Kod beba alergije se uglavnom razvijaju u prva tri mjeseca. Međutim, veliki je problem utvrditi njihovo postojanje.

Prvi put kad osoba, odnosno dijete, dođe u kontakt sa alergenom, u organizmu se formiraju tzv. imunoglobulini IGG i to je taj period senzibilizacije. Znači, neće se odmah pojaviti alergijska reakcija, bez obzira koji je alergen u pitanju. Tek drugi, treći, peti, deseti put kad dijete dođe u kontakt sa tim alergenom, javljaju se simptomi.

Postoji više načina za dijagnostikovanje alergija. Djeca se najčešće testiraju na 12 inhalatornih alergena, dok je kod odraslih povećan broj alergena na koji se testiraju.

Posljednjih godina alergije su u ekspanziji, pa se pretpostavlja da oko 20 odsto populacije u svijetu boluje od nekog oblika alergije. Ako ste i vi među njima, ozbiljno shvatite upozorenja ljekara - ne zanemarujte alergijske reakcije, već na vrijeme potražite pomoć.