Kako prepoznati genetski modifikovanu hranu?

Principi:

GMO hrana je: ljepša, okruglija, sjajnija, ujednačene veličine i izgleda, sjajne boje, bez modrica i oštećenja, bez imalo truleži i ožiljaka. U prirodi nismo svi isti. Neko je viši, neko niži neko debeo, a neko mršav. Isto važi i za prirodno voće i povrće. Kupujte kvrgavo, nepravilno voće i povrće, takoreći ružnog izgleda. Gledajte da je voće i povrće različitih boja, veličina i oblika. Ništa neće da zafali ako je voće i povrće malo udareno, i da pokazuje znakove da je živo, tj. da malo truli. Na policama gdje ima takvog voća i povrća, velike su šanse da nisu GMO.

Kupujte od seljaka koji sami uzgajaju i upotrebi saznanje iz prve stavke. I seljaci seju GMO u neznanju i hrane stoku GMO proizvodima (najčešće kukuruzom). Meso takvih životinja bi u principu trebalo izgledati isto kao i kod normalnih, ali vi ipak obratite pažnju na izgled jetre (džigerice) i bubrega. Ako vam djeluje bolesno, bolje odustanite od kupovine jer su te životinje možda bile hranjene sa GMO stočnom hranom. Zna se šta je bolestan izgled, a šta zdrav. Bolesno je blijedo, sivo, žuto, slabo prokrvljeno, sa oštećenjima i izraslinama koja ne djeluju normalno. Zdravo je roze i crveno meso.

Morate se informisati:

Zanemarite lijepo pakovanje. Profitabilnost GMO biljaka, voća i povrća dozvoljava proizvođačima da potroše novac na lijepa pakovanja.

Informišite se na internetu o zemljama koje uzgajaju GMO. Ukoliko je nešto porijeklom iz zemlje koja je uvela GMO, najvjerovatnije i jeste GMO. Budi dvostruko pažljiv. Prati vijesti o zemljama koje zabranjuju proizvodnju i uvoz GMO kao što su Francuska, Mađarska. Tako ćete biti bar donekle sigurni da proizvod nije GMO. Isto važi za zemlje koji su najveći proizvođači GM hrane. SAD, Argentina, Brazi, Kina i Indija koja proizvodi GM pamuk.

Pokušajte da isključite iz ishrane sve ono što ima najviše šansi da bude GMO. Nažalost, to je najčešće meso životinja koje se hrane GMO hranom. To su i popularne grickalice, čipsevi i slično jer velikim kompanijama odgovara da im sirovina bude ujednačene veličine i sastava.

Monsantovi radnici ne jedu hranu koju uzgajaju, ljekari koji vakcinišu tuđu djecu, ne vakcinišu sebe ni svoju djecu. Vlastodršci koji ignorišu i zataškavaju prisustvo GMO u Srbiji, nešto moraju da jedu. Treba da otkrijemo šta. Možda postoji način identifikacije ili samo informacija o tome šta jeste, a šta nije GMO. Zato oprez u prodavnicama. GM hrana je najjeftinija, a zdrava hrana je po pravilu bezobrazno skupa što je često čini  nedostupnom siromašnijem dijelu stanovništva. Staro pravilo koje čuva zdravlje je ishrana sezonskim voćem i povrćem. Ako u prodavnicama vidite voće i povrće kojem nije vrijeme, ono je najčešće uvezeno (obratiti pažnju na zemlju odakle dolazi) ili je uzgajano u plastenicima uz upotrebu svih bio-tehnologija, pospješivača rasta i pesticida.

92% soje na svijetu je GMO! Po podacima ISAAA (Mećunarodne službe za nabavku poljoprivredno-biotehnološke dokumentacije), kao i podacima Evropske Unije, od 2007. godine, kada je svjetska proizvodnja soje bila 58,6 % genetski modifikovana (GMO), preko 2010., kada je iznosila 80 %, do danas - GMO soja je 92 % ukupne svjetske proizvodnje ove žitarice. Ovaj podatak govori mnogo sam za sebe. Male su šanse da ćete baš vi naići na tih 8% soje koja nije GMO. 

Vezano za GMO pamuk. Simptomi morgelons oboljenja su primjećeni masovno kod kineskih radnika, često djece koja rade sa GMO pamukom. Kina je uz Ameriku, Brazil, Argentinu i Indiju najveći prozvođač GMO. U dodir sa takvim pamukom se može doći kupujući kinesku robu, posteljinu, tkaninu, igračke, pa i odjevne predmete čuvenijih marki čiji se proizvodi izrađuju u Kini.