latinica  ћирилица
05/03/2015 |  19:24 | Autor: Nezavisne

Fogel: Podsticaj BiH došao od same EU

Prvi put u zadnjih sedam godina, Bosna i Hercegovina dobila je novi podsticaj za ulazak u Europsku uniju.

Krajem ovog mjeseca, očekuje se da će ministri spoljnih poslova država članica prihvatiti preporuku Federike Mogerini, šefice EU za spoljnu politiku, da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan 2008. godine stupi na snagu.

''Baš kao i 2008. godine, zamah je došao od same EU, baš kao i 2008. godine, moglo bi završiti neuspjehom'', piše Tobi Fogel, izvještač o spoljnoj politici iz Brisela i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije na analitičkom portalu EUobserver.

Te godine BiH je potpisala SSP, prvi korak na putu prema potencijalnom članstvu, ali sporazum nikad nije stupio na snagu jer je zemlja bila u poziciji kontinuiranog kršenja presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u slučaju 'Sejdić-Finci'. Obojica nisu u mogućnosti kandidirati se za državno predsjedništvo, jer se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri "konstitutivna naroda".

''EU je s pravom insistirala da BiH ukloni diskriminatorne odredbe iz svog ustava. No, način na koji su bosanske političke elite pokušavale riješiti stvar pokazao "duboko razočaravajućim" kazao je to Štefan File, povjerenik za proširenje u to vrijeme, u Sarajevu prije godinu dana.

''Provođenje ove presude nije apstraktan ili virtualni problem'', rekao je File.

"To je međunarodna obaveza Bosne i Hercegovine, što je i na osnovu odluke država članica, takođe i ključna stvar za napredak na putu ka EU. To znači da je šansa za Bosnu i Hercegovinu da podnese vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU" , naveo je.

''I zaista, bh. političke elite - koje su zaslužne za blokadu javnog života u zemlji jednako koliko i Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. - pokazale su kao i nebrojeno puta ranije da nisu voljni promijeniti ustav ili da postignu dogovor oko bilo čega što bi centralnu vlast u zemlji učinilo učinkovitijom'' čak i kada je to uslov za približavanje Evropskoj uniji", piše Fogel.

Oni se, smatra, osjećaju ugodno u disfunkcionalnoj državi čiji zakoni i ustav im garantuju moć i neprestan dotok finansijskih sredstava iz javnih i polujavnih preduzeća, bez bilo kakve odgovornosti.

Kada je EU "shvatila da stranački lideri ne namjeravaju popustiti, jednostavno je redefinirala postavljene uslove, na insisitiranje Njemačke". EU više ne zahtijeva “vjerodostojne napore" kako bi se riješio slučaj ''Sejdić-Finci'' sada je i sama izjava u tom smjeru postala dovoljna.

Stranački lideri su se u januaru ove godine, u potpisanoj Izjavi “neopozivo obavezali“ da će poboljšati funkcionalnost državnih institucija, poduzeti ekomonske i socijalne reforme i raditi na jačanju vladavine prava, podsjeća izvještač o spoljnoj politici iz Brisela.

U duhu poduzetnosti, u Izjavu je uvrštena privrženost ka pomirenju u zemlji koja je još uvijek podijeljena, 20 godina nakon završetka rata. (Da li bi bilo pretjerano kada bismo ovo uzeli kao dokaz barem djelimičnog autorstva međunarodnih dužnosnika ovog dokumenta?)

''Nakon navedenih reformi, Izjava dalje kaže da će državne institucije posvetiti "posebnu pažnju" rješenju problema ''Sejdić-Finci'' - a ne širim ustavnim promjenama koje su zapravo neophodne kako bi zemlja ispunila uslove za članstvo. Ništa u toj Izjavi nije mjerljivo, niti je ponuđen bilo kakav rok'', navodi se Fogelovom tekstu.

Izjava je, kaže dalje, bila temeljni element plana koji je u jesen prošle godine osmislila njemačka vlada kako bi se okončala blokada u BiH i pomoglo zemlji da krene naprijed prema članstvu u EU.

''To je važno za EU, jer ne postoji druga strategija za BiH, kao ni za Balkan, osim proširenja'', ističe Fogel.

''Međunarodni političari prestrave se na pomen moguće reprize građanskih nemira, koji su đelomično bili i nasilni, i koji su potresli zemlju u februaru prošle godine. Kada sam intervjuirao lidere devet najjačih stranaka u zemlji u novembru prošle godine, rekli su mi bez iznimke da nije pitanje da li će se nemiri ponoviti nego samo kada će se to desiti. EU nažalost nespremno dočekuje mogućnost da nacionalistički huškači preotmu kontrolu nad nekim budućim protestima '', smatra Fogel.

Mirovne snage EUFOR-a, koje su, po njemu, već godinama daleko ispod praga za minimalnu spremnost na đelovanje, ne bi bile ni sposobne da osiguraju ambasade EU država članica u Sarajevu, a kamoli da nekoga zaštite - iako je pružanje sigurnog okruženja zakonska obaveza koju je EU preuzela od NATO-a 2004. godine.

Pedi Ešdaun, koji je bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini od 2002. do 2006. godine, ponudio je sažetak ovog teškog stanja kada je na konferenciji u Oksfordu u održanoj u utorak, 3. marta rekao: "Nije da mi nemamo načina da spriječimo da se BiH kreće unazad -problem je što u ovih posljednjih deset godina nismo našli volje da to i učinimo", podsjeća Fogel.

EU se suočava s izazovima geopolitičke prirode koji se više ne mogu ignorirati, što je vidljivo i u pregledu evropske politike susjedstva objavljenom u srijedu, 4. marta.

''Neki potezi Unije u susjedstvu mogli bi natjerati EU da zauzme oštriji pristup. Međutim, kako ovo postaje sve teže izbjeći, suzdržanost EU da iskoristi sve prednosti blaže politike u BiH zapravo šalje neželjene poruke autokratima i podstrekačima sukoba u drugim mjestima'', zaključio je Fogel.