latinica  ћирилица
20/03/2015 |  09:59 | Autor: SRNA

U Srpskoj smanjen broj radnika na bolovanju

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, u prošloj godini na bolovanju je, u prosjeku, mjesečno bilo oko 9.100 radnika, što je znatno manje u odnosu na ranije godine. U 2012. godini na bolovanju je, u prosjeku, mjesečno bilo oko 10.500 radnika.
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske - Foto: RTRS
Fond zdravstvenog osiguranja Republike SrpskeFoto: RTRS

Najčešći razlozi zbog kojih su radnici u Republici Srpskoj u prošloj godini bili na bolovanju su povrede koje u ukupnoj strukturu bolovanja učestvuju sa oko 20 odsto, te bolesti mišićno-koštanog sistema - 17 odsto, tumori - 12 odsto, bolesti sistema krvotoka - 10 odsto, bolesti u vezi s trudnoćom devet odsto, te duševni poremećaji osam odsto.

Trošak Fonda za prošlu godinu za bolovanja duža od 30 dana iznosio je oko 9,7 miliona KM, dok je u 2013. bio veći za pet odsto i iznosio je oko 10,2 miliona KM. Troškovi su smanjeni upravo zbog manjeg broja radnika na bolovanju.

Ukupan broj izgubljenih radnih dana zbog bolovanja u prošloj godini iznosio je oko 1,6 miliona radnih dana, dok je po jednom zaposlenom zbog bolovanja u prosjeku izgubljeno oko sedam radnih dana.

U Fondu zdravstvenog osiguranja podsjećaju da bolovanja do 30 dana odobravaju doktori porodične medicine i idu na teret poslodavca, dok bolovanja duža od 30 dana odobravaju posebne komisije koje imenuje Zavod za medicinu rada i sporta i Fond, a idu na teret Fonda.

"U regionu dominira praksa da poslodavac obezbjeđuje platu do 40 dana, pa se može reći da su poslodavci u Republici Srpskoj u ovom smislu manje opterećeni nego u drugim zemljama", rečeno je u Fondu.

Kada je riječ o kontroli opravdanosti bolovanja, Fond konstantno podsjeća poslodavce da od Fonda mogu da zatraže provjeru opravdanosti bolovanja ukoliko imaju bilo kakvu sumnju.

Prema podacima Fonda, u prošloj godini 61 poslodavac je tražio provjeru opravdanosti bolovanja i to za 199 radnika, a kontrolom su utvrđene nepravilnosti u pet slučajeva.

Nepravilnosti su se najčešće odnosile na situacije kada je bolovanje trajalo duže nego što je za određeno oboljenje ili povredu predviđeno kriterijumima koji su propisani Pravilnikom o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

U jednom slučaju ovlašćeni doktor porodične medicine nije pravovremeno uputio osiguranika na komisiju za ocjenu bolovanja ili slično.

Od početka ove godine, 13 poslodavaca se obratilo Fondu da provjeri opravdanost bolovanja za 20 radnika, a kontrolori nisu utvrdili nepravilnosti prilikom propisivanja bolovanja.

U slučajevima kršenja Pravilnika, Fond uglavnom prvo upozorava zdravstvenu ustanovu na uočene nepravilnosti, a kazna, koju Fond može da primjeni u slučaju da se kršenje Pravilnika ponavlja, jeste da umanji mjesečnu tranšu ustanovi u određenom procentu.

Ukoliko komisija koja odobrava bolovanja duža od 30 dana ne postupi u skladu s Pravilnikom, ta komisija se smjenjuje i imenuje se druga, što se i dešavalo.

Ukoliko je ljekar propisao bolovanje mimo Pravilnika, poslodavac može od zdravstvene ustanove da zatraži naknadu štete.