latinica  ћирилица
24/03/2015 |  11:39 | Autor: RTRS

Šesnaest godina od NATO agresije na SR Јugoslaviju (VIDEO)

Danas se navršava 16 godina od početka Nato agresije na nekadašnju Saveznu Republiku Јugoslaviju tokom koje je ubijeno najmanje 2.500 ljudi, više od 12.500 ranjeno, a korištena je i municija sa osiromašenim uranijumom, kao i grafitne bombe.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik večeras će u Beogradu, povodom obilježavanja godišnjice od početka ovog napada, prisustvovati komemorativnom programu.

Tokom 78 dana bombardovanja tokom operacije koju je Nato nazvao "Milosrdni anđeo", poginulo je ili nestalo ukupno 1.008 pripadnika vojske i policije - 659 vojnika i 349 pripadnika policije, dok je teže i lakše ranjeno oko 6.000 civila, među kojima 2.700 djece.

U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruge, oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dječijih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.

Ukupna materijalna šteta procijenjena je na više desetina milijardi dolara, dok ratni gubici u ljudstvu i tehnici na suprotnoj NATO strani, nikada nisu objelodanjeni, ali je najpoznatiji slučaj obaranje nevidljivog aviona F-117, kod Buđanovaca.

Odluka o agresiji na Saveznu Republiku Јugoslaviju donesena je, prvi put u novijoj istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, a naredbu je tadašnjem komandantu savezničkih snaga, američkom generalu Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO Havijer Solana.

Savezna Republika Јugoslavija napadnuta je pod izgovorom da je krivac za neuspjeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu južne srpske pokrajine Kosovo i Metohija.

Vazdušni napadi 19 zemalja članica NATO počeli su 24. marta 1999. godine u 19 sati i 45 minuta, krstarećim raketama i avijacijom na više područja Srbije i Crne Gore, a posljednji napad dogodio se 10. juna, u 13 časova i 15 minuta, nedaleko od Kosovske Kamenice, iako je Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu potpisan 9. juna 1999. godine.

Tokom agresije izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je skoro 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona. NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, ispustio 37.000 "kasetnih bombi" od kojih je poginulo oko 200 ljudi, a ranjeno više stotina, upotrijebio je i zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom. Uništena je trećina elektroenergetskog kapaciteta zemlje, bombardovane su dvije rafinerije, u Pančevu i Novom Sadu, a snage NATO-a prvi put upotrijebile su i takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.

Generalni sekretar NATO 10. juna izdao je naredbu o prekidu bombardovanja, nakon što je započelo povlačenje snaga Savezne Republike Јugoslavije i Srbije sa Kosova i Metohije, a Savjet bezbjednosti UN usvojio je Rezoluciju 1244, uputivši na Kosovu i Metohiju 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja, sa zadatkom da "čuvaju mir i bezbjednost".
I pored međunarodnog prisustva, napadi Albanaca na Kosovu na preostale Srbe postali su svakodnevni, a vrhunac se desio 17. marta 2004. godine, kada je u sinhronizovanom pogromu ubijeno 19 lica, više stotina Srba je povrijeđeno, a oko 4.000 protjerano.

U martovskom pogromu stotine srpskih domova je uništeno, više srpskih sela sravnjeno sa zemljom, a desetine crkava i manastira izuzetne kulturno-istorijske važnosti, koji su pod zaštitom Uneska, je uništeno. Posljedice bombardovanja osiromašenim uranijumom tokom godina sve su vidljivije, a kao jedna od njih je drastično povećanje broja ljudi sa malignim oboljenjima. U Institutu u Vinči, kod Beograda, u još neadekvatnim uslovima čuva se radioaktivni materijal prikupljen poslije bombardovanja.