Dačić: Srbija ne teži članstvu u NATO-u
Dačić je, na 88. "Rouz-Rot" seminaru Parlamentarne skupštine NATO-a u Narodnoj skupštini Republike Srbije rekao da NATO prepoznaje i poštuje specifičnost Srbije u odnosu na sve ostale države članice i partnere Alijanse, prenosi Tanjug.
Prema njegovim riječima, istovremeno, Srbija prepoznaje važnost i ulogu koju NATO ima u sistemu regionalne bezbjednosti, prije svega, ulogu koju ima na očuvanju mira i bezbjednosti, posebno bezbjednosti srpskog naroda na Kosovu i Metohiji čiji je garant upravo NATO, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.
"Srbija želi da bude pouzdan, odgovoran i predvidiv partner i sagovornik NATO-a, u cilju zajedničkog doprinosa očuvanju mira i stabilnosti u regionu", rekao je Dačić.
Dodao je da će usvajanje Individualnog akcionog plana partnerstva (IPAP) dati poseban doprinos daljnjem unapređenju saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa.
"Srbija želi produbljivanje saradnje na obostranu korist, iako ne namjerava da postane članica NATO-a, i poštuje aspiracije svojih susjeda za članstvo u NATO ", kaže Dačić.
Istakao je da je regionalna saradnja jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Srbije, koja je jasno u proteklom periodu pokazala opredijeljenost za njegovanje dobrosusjedskih odnosa i konstruktivnog dijaloga u regionu, što je preduslov za razvoj i prosperitet ovog dijela Evrope.
Prema njegovim riječima, regionalna saradnja ubrzava evropske integracije Zapadnog Balkana i stvara uslove za infrastrukturno povezivanje, ekonomski napredak i poboljšanje životnog standarda stanovništva, odnosno uspješnu realizaciju političkih i ekonomskih prioriteta u regionu.
"Srbiju, kao državu koja radi na tome da postane članica EU, ohrabruje da evropske integracije Zapadnog Balkana, i pored brojnih izazova sa kojima se EU suočava, još zauzimaju značajno mjesto na agendi evropske politike. Zapadni Balkan jeste dio evropske zajednice i čvršće povezivanje regiona ubrzaće evropske, kao i evroatlantske integracije za zemlje regiona kojima je to prioritet", rekao je Dačić.
Konstatovao je da je Srbija, zahvaljujući reformskim procesima u svim segmentima društva, jačanjem međunarodnog povjerenja u Srbiju i unapređenoj regionalnoj saradnji, postala faktor koji znatno doprinosi bezbjednosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, čija je dugoročna stabilnost jedan od zajedničkih prioriteta svih država u regionu.
Dačić je napomenuo da je prvi strateški prioritet Srbije članstvo u EU, o čemu postoji najširi društveni i politički konsenzus. Srbija, kako je rekao, ovaj put vidi kao istorijsku šansu za modernizaciju i promjene, u skladu sa evropskim vrijednostima i standardima.
Prema njegovim rečima, važne političke odluke koje je donijela i koje sprovodi Vlada Srbije prepoznate su i od strane EU i u tom kontekstu očekuje se još snažnija podrška članica Unije Srbiji u ovom procesu i što skorije otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja.
Dačić je rekao da je na putu ka EU Srbiji najteže poglavlje 35 koje, između ostalog, obuhvata razgovore o napretku u primjeni Briselskog sporazuma, jer je "dosta nedefinisano".
Podsjetio je da bez rješavanja tog poglavlja, kao i poglavlja 23 i 24 koja se odnose na pravosuđe, bezbjednosti i fundamentalna ljudska prava, Srbija neće moći da otvori druga poglaljava, iako su pojedina već spremna.
"Za razliku od ostalih zemalja Srbija ima specifičan pregovarački put gde imamo paradoks da možemo da uradimo šta god hoćete, budemo šampioni evropskih vrijednosti, ali ako nema napretka u pregovorima s Prištinom, onda nema napretka ni u evropskim pregovorima i to je realnost s kojom se suočavamo", ukazao je srpski šef diplomatije.
Dačić je objasnio da je spremno poglavlje 32, koji se tiče finansijske kontrole, ali ne može da bude otvoreno "jer je stav određenih zemalja, poput Njemačke, da nema otvaranja drugih poglavlja prije poglavlja 23, 24 i 35".
Istakao je da je Srbija u godini u kojoj se navršava 40. godišnjica potpisivanja Završnog akta iz Helsinkija, preuzela predsjedavanje OEBS-u, i to u veoma složenom geopolitičkom trenutku. Kako je rekao, kriza u Ukrajini i oko nje dominira dnevnim redom ne samo OEBS-a, nego i drugih foruma, koji razmatraju pitanje bezbjednosti u Evropi.
"Srbija poštuje teritorijalni integritet i suverenitet svih zemalja članica UN, uključujući i Ukrajinu. Uvjereni smo da je krizu u Ukrajini moguće riješiti jedino mirnim putem i diplomatskim sredstvima, uz političku volju i svesrdno zalaganje svih zainteresovanih aktera", zaključio je Dačić.
"Srbija je zainteresovana za mir i stabilnost na Kosovu i Metohiji, ali je protiv formiranja vojske Kosova i o toj temi bi trebalo da se razgovara na nivou Savjeta bezbjednosti UN, poručio je ministar.
Dačić je, odgovarajući na pitanja istakao da je Srbija protiv formiranja vojske Kosova jer to nije u skladu sa Rezolucijom 1244 SB UN.
"To može da ima određene posljedice po bezbjednost u regionu zato što je svojevremeno, kada je prekinut rat na Kosovu, bilo predviđeno da na Kosovu jedine oružane snage budu međunarodne snage, odnosno Kfor", rekao je Dačić.
Dačić je podsjetio da je, prilikom potpisivanja Briselskog sporazuma, premijer Srbije Aleksandar Vučić, kosovski premijer Hašim Tači, visoka predstavnica EU Ketrin Ešton i on lično boravili u sjedištu NATO gdje su im predstavnici te vojne organizacije dali garancije da neće biti dolaska oružanih formacija Albanaca na sjever Kosova bez saglasnosti Kfora.
"To je komplikovana materija i mislimo da bi o tome trebalo da se razgovara na nivou Savjeta bezbjednosti UN. To (formiranje vojske Kosova) se ne želi jer se smatra da to više nema veze s materijom i da je to samostalna stvar koju uređuje vlast u Prištini. To je tema oko koje postoje nesaglasnosti", rekao je Dačić i ponovio da je Srbija zainteresovana za mir i stabilnost na KiM i nastavak dijaloga s Prištinom.