latinica  ћирилица
03/07/2015 |  19:31 | Autor: Politika

Potvrđeno: Evropa ne želi Srbiju u "Istočnom prstenu"

Uprkos tvrdnjama Majkla Devenporta, šefa delegacije EU u Beogradu, da je Srbija učestvovala u pregovorima o ovom projektu, premijer Vučić je izjavio da se lično uvjerio da je postojala ideja da ovaj gasovod zaobiđe Srbiju.
Mapa gasovoda "Istočni prsten" - Foto: Screenshot
Mapa gasovoda "Istočni prsten"Foto: Screenshot

Evropska komisija definitivno je imala namjeru da zaobiđe Srbiju u gradnji gasovoda „Istočni prsten” kojim je gas trebalo da se transportuje preko Bugarske, Rumunije, Mađarske i Slovačke. To je prije dva dana, tokom posjete Mađarskoj, potvrdio i premijer Srbije, Aleksandar Vučić, rekavši: "Lično sam se uvjerio da je postojala ideja da nas gasovod zaobiđe. Hvala mađarskoj vladi na podršci".

Majkl Devenport je prije dva dana demantovao ovu vijest koju je prošle nedjelje objelodanio Ivica Dačić, potpredsjednik vlade, rekavši da je od ruskih kolega saznao da su im evropski zvaničnici nudili da zajednički grade ovaj gasovod, ali da zaobiđu Srbiju, što je Dačić nazvao vrhuncem licemjerstva Brisela.

Devenport je, međutim, otišao još dalje, pa ne samo da je neuspješno demantovao Dačića, već je istakao i da je Srbija učestvovala u raspravi o ovom projektu, kao i da taj projekat neće promovisati Evropska komisija.

– Želimo da Srbija bude uključena u energetsku uniju i biće uključena kao buduća članica – rekao je Devenport.

Da stvari ne stoje baš tako, kako u ime Brisela u Beogradu govori Devenport, potvrdio je i rumunski ministar energetike u Beogradu, izjavivši da se naredne nedjelje nastavlja s projektom Istočni prsten, dok je delegacija Brisela u Beogradu rekla "kako je ovaj projekat povučen".

– Kada Briselu odgovara da s Rusima, kojima su inače produžili sankcije do 31. januara 2016. godine, grade gasovode, onda se ne dovodi u pitanje Treći energetski paket, koji je zaustavio Јužni tok. Ali, kada Srbija ima potrebu da obezbijedi različite izvore snabdijevanja gasom, EK ima drugačije aršine – kaže Vojislav Vuletić, predsjednik Udruženja za gas Srbije.

– Nije mi jasno kako Davenport može da izjavi: "Nismo protiv projekata koji stvarno doprinose poboljšanju i većem stepenu energetske bezbjednosti, ali moraju da budu u skladu s očekivanjima Evropske komisije što se tiče slobode tržišta". Prije svega riječ je o tome da mi želimo da jačamo energetsku bezbjednost, kada upravo rade suprotno? – pita Vuletić.

Da EK ima dobre namjere prema Srbiji Istočni prsten ne bi išao preko Karpata i planina u Bugarskoj, već dolinom Save i Dunava, pa bi prošao i kroz Srbiju, a troškovi gradnje bili bi manji, a gradnja lakša, ukazuje Vuletić.

Najeksplicitniji dokaz da Srbija nije bila viđena u ovom projektu je i činjenica da su dogovor o izgradnji nove gasne infrastrukture, Istočni prsten, na majskom susretu vođa Evropske unije i zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza u Rigi, potpisali ministri zemalja kroz koje taj gasovod treba da prođe – Bugarske, Rumunije, Mađarske i Slovačke. Srbije, dakle, nema, kaže Ljubinko Savić, sekretar Udruženja za energetiku Privredne komore Srbije.

Mirek Topolanek, bivši premijer Češke, sada zadužen za promociju Istočnog prstena, objasnio je da bi predloženi gasovod bio dugačak 832 kilometra. Išao bi preko Slovačke, Mađarske i Rumunije, dok bi po drugoj verziji imao 1.274 kilometra, s tim što bi cijevi išle i preko Bugarske.

Gasovod je namijenjen transportu gasa u oba smjera, sa kapacitetom od 20 milijardi kubnih metara godišnje u prvoj fazi i 40 milijardi kubika u završnoj fazi. Potencijalni izvori gasa za ovaj gasovod su Rusija, Azerbejdžan, Turkmenistan, Irak, Kipar. Optimalni datum za izgradnju prve faze gasovoda je 2018. godina.

On je priznao da je Istočni prsten konkurentan Tesla gasovodu, koji bi trebalo da prođe kroz Makedoniju, Srbiju i Mađarsku, budući da je planirano da njim gas dođe do velikog austrijskog skladišta u Baumgartenu, a da ide od granice s Turskom i Grčkom gdje će Rusi dopremiti svoj gas.

– Istočni prsten trebalo bi da koristi dio maršrute kojom je svojevremenog trebalo da prolazi američki gasovod Nabuko u kome Srbija, takođe nije bila viđena. S obzirom na to, da za Nabuko još od sredine devedesetih postoji kompletna projektna dokumentacija Istočni prsten bi je sada iskoristio i tako smanjio troškove – kaže Savić.

On nema dilemu da bi ovaj gasovod uz rusku pomoć mogao da se napravi, jer je Evropi pored gasa iz Azerbejdžana, kog nema dovoljno, potreban i gas iz Rusije.

– Oni nas neće u svojoj gasnoj konekciji, jer nismo ni član EU, niti smo u NATO-u, a nismo uveli ni sankcije Rusiji. Zato treba vidjeti s Rusima da nam pomognu oko eventualne izgradnje gasovoda od grčko-turske granice do Srbije, kako bismo obezbijedili još jedan pravac snabdijevanja, ukoliko poslije 2019. Rusija i definitivno obustavi isporuke preko Ukrajine – zaključuje Vuletić.