Perfekcionisti brzo "sagore"
Naime, osobe koje teže savršenstvu često su isuviše samokritične, pod hroničnim su stresom i pate od medicinskih problema poput depresije, anksioznosti, kompulzivnog poremećaja i srčanih bolesti.
Zato i ne čudi što je novo istraživanje pokazalo da najčešće "pregore" u školi ili na radnom mjestu.
- Najveći problem za ovu grupu ljudi predstavljaju crno-bijeli način razmišljanja ("Postići ću uspjeh ako dobijem povišicu, doživjeću poraz ako to ne ostvarim"), visok stepen samokritičnosti i veliki strah od poraza - navodi Endru Hil, psiholog na Univerzitetu Јork u Engleskoj i vodeći autor istraživanja.
Naučni tim je detaljno analizirao rezultate 43 studije sprovedene u posljednjih 20 godina koje su za predmet izučavanja imale perfekcionizam.
"Sagorijevanje" karakteriše osjećanje fizičke i mentalne iscrpljenosti, slaba motivacija, cinizam i smanjena lična efikasnost.
Istraživači su proučavali dva glavna aspekta perfekcionizma – perfekcionistička stremljenja i brige. Ustanovljeno je da perfekcionistička stremljenja, poput postavljanja visokih ličnih ciljeva i rada na njihovom ostvarenju, nisu vezana za pregorijevanje, jer doprinose osjećaju lične ispunjenosti.
S druge strane, brige poput straha od neuspjeha, pravljenja grešaka, iznevjeravanja sebe i osoba u okruženju, kao i potreba za neprestanim samopotvrđivanjem - znatno utiču na sagorijevanje.
Lako je vidjeti kako ovaj mehanizam funkcioniše – konstantna sumnja u sebe uzrok je akutnog i hroničnog stresa koji s vremenom dovodi do sagorijevanja.
Ovo naročito dolazi do izražaja na radnom mjestu, gdje ima manje društvene podrške i jasno definisanih ciljeva, nego u školi.
Važno je napomenuti da mnogi ljudi posjeduju određeni stepen perfekcionizma, a da se pregorijevanje javlja kada brige odnesu prevagu u odnosu na stremljenja.
Iako ne postoji "lijek" protiv pregorijevanja, naučnici navode da perfekcionisti za sada sebi mogu da pomognu tako što će postavljati fleksibilne ciljeve i dodatno raščlaniti liniju između stepena uspjeha i neuspjeha.
- Oni moraju dovesti u pitanje ideju da je savršenstvo prijeko potrebno, dobro obavljen posao ne mora da bude savršeno obavljen posao. Najbitnije je da shvate da neuspjeh ne označava isključivo negativnu stvar – riječ je o prilici da naučimo nešto novo ili poboljšamo svoje sposobnosti - zaključuje Hil.