Ratni arhiv Srpske isključivo na raspolaganju Ministarstvu odbrane BiH (VIDEO)
Pravo raspolaganja ovom dokumentacijom ima isključivo Ministarstvo odbrane BiH i tako će biti sve dok ne bude potpisan Sporazum o konačnom raspolaganju svim pravima i obavezama nad arhivom, spisima i dugim dokumentima. Arhiv je dostupan istražiocima Haškog tribunala, Tužilaštva i Suda BiH, dok timovi odbrane srpskih optuženika pred tim istim institucijama na dokumentaciju čekaju i po nekoliko mjeseci.
Kasarna Kozara - adresa na kojoj se čuva dokumentacija o stvaranju Republike Srpske. I to ne bilo kakva dokumentacija-nezvanično, riječ je o ratnom arhivu sa tri miliona dokumenata na oko pet miliona stranica.
Predsjednik Predsjedništva BORS-a Duško Miletić kaže da je "jedan dio arhiva otuđen, a jedan uništen u ratnim dešavanjima".
"Ako i ovo izgubimo, može da se iskrivi istorija. Ona se već krivi, a šta ako nemamo ni taj dio koji dokumentuje ili demantuje navode koji nisu tačni?", kaže Milević.
Vlade entiteta i Savjet ministara BiH potpisali su 2008. godine Sporazum o konačnom raspolaganju pravima i obavezama na pokretnoj imovini koja će i dalje služiti za potrebe odbrane, ali on nije obuhvatio i arhivsku građu. To bi trebalo da bude definisano posebnim sporazumom.
"Arhivska građa i dokumentacija iz perioda nastanka 1992-1995, stvaralaca prijašnjih entitetskih vojski nije pripremljena za javno korišćenje i publikovanje i kao takva dostupna je, kao dokazni materijal, za postupke koji se vode u Haškom tribunalu, Tužilaštvu i Sudu BiH i za potrebe entitetskih ministarstava u čijoj nadležnosti je rješavanje statusnih pitanja boračke populacije po osnovu pripadnosti", saopšteno je iz Ministarstva odbrane BiH.
Slično obrazloženje iz Ministarstva odbrane dobili smo i na naš zahjev da kamera Televizije Republike Srpske uđe u depo u kojem se nalazi ratni arhiv Srpske. Nakon pet dana obavijestili su nas da nam ne mogu dati odobrenje za snimanje ove vojne lokacije.
U malo boljoj poziciji su advokati koji pred pravosudnim insitucijama, koji imaju neograničen pristup dokumentima, brane srpske optuženike. Za svaki dokument odobrenje moraju da zatraže od Ministarstva odbrane. Njihova iskustva svjedoče da to nije nimalo brz ili lak posao.
"Svaki dokument koji smo tražili, svaka radnja koju smo tražili, a koja bi išla u našu korist, to je išlo vrlo, vrlo teško", kaže Goran Petronijević, član tima odbrane Radovana Karadžića.
Za tekst dokumenta koji bi trebalo da konačno razriješi enigmu ko će raspolagati ovom građom, zadužena je komisija formirana u martu ove godine. Dok se čeka njegova izrada, timovima odbrane, ali i pravosudnim institucijama na raspolaganju su tri miliona stranica arhiva kojom raspolaže Republički centar za istraživanje rata i ratnih zločina.
Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina, objašnjava da po "zahtjevu tima odbrane, policijske agencije ili Tužilaštva, dokumentacija bude spremna za dan-dva i bude predata onima kojima je potrebna."
Neriješeno pitanje raspolaganja vojnim arhivom, dodatno bi moglo da zakomplikuje gašenje Haškog tribunala i arhivski materijal koji je korišćen u predmetima pred ovim sudom. Kome će taj materijal pripasti?!