Srpska spremna za strukturalni dijalog o pravosuđu u Briselu (VIDEO)
Ovo je šansa da i definitvno budu razriješena sva otvorena pitanja pravosuđa u vezi sa nadležnostima, zloupotrebama i monopolom Suda i Tužilaštva BiH, čime bi bio ostvaren cilj referenduma u Srpskoj, poručio je predsjednik Milorad Dodik.
Ono što je za Srpski značajno - dijalog u Briselu, u kojem će učestvovati i evropski komesar za proširenje Јohanes Han, vodiće ministri pravde. Ministar Anton Kasipović za našu televiziju potvrdio je da će se predstavnici Srpske kretati isključivo u okviru zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske iz aprila, kojima je i trasiran put za nastavak strukturalnog dijaloga.
Uoči 10. septembra u Srpskoj su optimistični da bi strukturalni dijalog u Briselu mogao da napravi iskorak u reformi pravosuđa BiH. Predsjednik Dodik rekao je za Novinsku agenciju RS, da očekuje da će ovaj dijalog definisati sve što je neophodno da bi reforma bila sveobuhvatna, kvalitetna, u skladu sa Ustavom i nadležnostima.
"Očekujem da taj strukturalni dijalog da osnovne i definitivne elemente za reformu koju će institucije u skladu sa svojim nadležnostima veoma efikasno sprovesti do dana održavanja referenduma", rekao je Dodik.
A Srpska vrijedno radi na reformama. Već je napravljen koncept praktično novog Zakona o sudovima na nivou BiH i stavljen na sto pred ministre pravde u Savjetu ministara BiH i Vladi Federacije.
"Mislimo da na taj način možemo da riješimo temeljno pitanje, a to je pitanje nadležnosti koje do sada nije bilo na odgovarajući način riješeno i omogućavalo je da se izuzimaju određeni predmeti", rekao je Anton Kasipović, ministar pravde Republike Srpske.
Principijelnost Srpske, smatra Kasipović, mogla bi njegovim kolegama da bude dovoljan argument da se dođe do usaglašenog stava kojim će otputovati u Brisel. Bude li usaglašen tekst zakona o sudovima, iz njega bi mogla da proisteknu i druga važna zakonska rješenja.
"Zakon o Tužilaštvu BiH, Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, Krivični zakon i uvjeren sam da možemo da dogovorimo principe na temelju kojih bismo uvrstili i temu – budući rad VSTS", dodaje ministar pravde.
Bude li dogovora u Briselu, Srpska neće imati razloga za referendum. A osnovni razlog referenduma u Srpskoj je u zajedničkoj izjavi, koju je predsjednik Dodik još prije četiri godine potpisao sa bivšom visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton. Ali, ništa od toga nije završeno, ni definisano.
"Ukoliko se ciljevi koje smo iznijeli u zajedničkoj izjavi ostvare, sami razlozi za raspisivanje referenduma mogu da budu proglašeni realizovanim i u tom pogledu referendum je već ostvario svoj cilj. Zato očekujem da će strukturalni dijalog upravo to uraditi", zaknjučio je predsjednik Srpske.
Ponovio je da referendum nije nikome prijetnja, da je to demokratski izraz volje i način iskazivanja volje naroda u svim demokratskim društvima.