latinica  ћирилица
09/09/2015 |  13:13 | Autor: TANЈUG

Balkanu zabranjeno ono što je EU dozvoljeno

Potpisivanjem ugovora za projekat "Sjeverni tok dva" sa "Gaspromom" EU je priznala da ne može bez ruskog gasa i naprasno zaboravila pravila "Trećeg energetskog paketa" zbog kojeg je, navodno, propao "Јužni tok", procjenjuju stručnjaci.
Gas - Foto: ilustracija
GasFoto: ilustracija

Da bi gas došao do Evrope, nađeno je neutralno rješenje za izbjegavanje odredbe kojom je zabranjeno da ista kompanija bude i vlasnik gasovoda i vlasnik gasa. Brisel objašnjava da za "podvodni dio gasovoda to pravilo ne važi"!

Zašto je Evropljanima smetao "Јužni tok", a ne smeta im "Sjeverni tok dva"?

Taj projekat predviđa izgradnju dva podmorska gasovoda od Rusije do Njemačke ispod Baltičkog mora, sa ukupnim godišnjim kapacitetom od 55 milijardi metara kubnih gasa.

"Gasprom" je troškove projekta procijenio na 9,9 milijardi evra, a planirano je da novi gasovod počne sa isporukama do kraja 2019. godine.

Činjenica da su ugovor sa "Gaspromom" potpisale kompanije iz Njemačke, Holandije, Austrije i Francuske govori o tome da je EU i te kako potreban ovaj projekat jer Evropa tako obezbjeđuje nesmetane isporuke gasa i osigurava energetsku bezbjednost.

Pri tome, žalbe Ukrajine, koja će ostati zaobiđena u tranzitu ruskog gasa, i optužbe na račun Brisela da je potpisivanjem tog ugovora "izdao" Kijev - niko u EU nije uzeo u razmatranje.

Evropljanima je postalo jasno - ili će sarađivati sa Rusima ili slijede veliki energetski problemi jer je priča o američkim škriljcima bila, ipak, samo politički manevar.

I tako su Balkan i zemlje regije ostale bez "Јužnog toka", pošto su za njih važila pravila koja ne važe za ostatak Evrope. A ti razlozi su isključivo političke prirode, navode ruski portali.

"Јužni tok" je postao žrtva globalne geopolitičke igre koju je sprovodio Zapad, na čelu sa SAD, a jedan od ciljeva blokade ovog projekta bilo je zadržavanje tranzita gasa kroz Ukrajinu.

Međutim, čim su Evropljani shvatili da je "vrag odnio šalu", uslijedio je dogovor za "Sjeverni tok dva" koji nastavlja tamo gdje je stao "Sjeverni tok" iz 2011. godine, koji direktno spaja ruski grad Viborg i njemački Ljubmin.

U Kijevu su vijest o "Sjevernom toku dva" doživjeli kao izdaju ukrajinskih interesa. Ukrajina je bijesna jer će im Zapad sada preoteti tranzit ruskog gasa i izvor prihoda.

Ko su dobitnici? Evropa, a prije svega Njemačka, koja postaje glavna tačka ulaska ruskog gasa u Evropu. Sa "Sjevernim tokom dva" ona će dobiti sve ekonomske i političke pogodnosti, uključujući novac, radna mjesta i jačanje svoje uloge na energetskom tržištu.

Gubitnici su Ukrajina i zemlje zapadnog Balkana.

Eksperti smatraju da, sabotirajući "Јužni tok" i otežavajući "Turski tok", najjači evropski igrači onemogućavaju Srbiju, Bugarsku i Grčku da dobiju investicije u infrastrukturi, bez plaćanja tranzita gasa i novih radnih mjesta.

Regionalni značaj tih zemalja u gasnom sektoru neće ojačati jer najjačima ne odgovara da one povećaju svoju ekonomsku nezavisnost.