CG i NATO - podrška SAD, Oland protiv proširenja
Malo je vjerovatno da će se prije ministarskog samita NATO-a u decembru konačno znati da li će Crna Gora dobiti pozivnicu, iako predstavnici vlasti, njoj naklonjeni mediji i satelitske stranke ocjenjuju da je nakon poruka potpredsjednika SAD DŽozefa Bajdena članstvo u alijansi praktično gotova stvar.
Mišljenje da u ovom trenutku ne treba širiti NATO, da je zvanično poznato, nije promjenila ni Francuska kao uticajna članica alijanse. Takođe, dosadašnja praksa pokazuje da nije neuobičajeno da se važne odluke donose u posljednjem momentu, praktično na samom samitu.
Američki potpredsjednik Bajden je u ponedjeljak u telefonskom razgovoru premijeru Milu Đukanoviću kazao da SAD podržavaju članstvo Crne Gore u NATO-u "pod uslovom da Crna Gora nastavi da sprovodi reforme i ojača podršku javnosti pristupanju NATO-u".
Bajden je tada pohvalio reforme u obavještajnom sektoru i vladavini prava i pozvao premijera da “nastavi da traži načine za jačanje napora u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala“.
Đukanović je nakon razgovora za Bajdenom rekao da sada sa “mnogo više izvjesnosti možemo reći“ da će Crna Gora u decembru dobiti pozivnicu, kao i da podrška SAD “predstavlja priznanje za postignuto i podsticaj za nastavak reformi“.
Uoči iščekivanja decembra u prilog Crnoj Gori ne ide činjenica da predsjednik Francuske Fransoa Oland kroz javne nastupe nije pokazao promjenu stava da NATO ne treba da se dalje širi u ovom trenutku.
Oland je u martu poručio da je “zasada“ stav Francuske “da se odbiju sve aplikacije zemalja koje bi u nekom trenutku mogle željeti da se pridruže NATO-u, jer vjeruju da alijansa ne treba da se širi u ovom trenutku“.
Đukanović je kasnije tvrdio da je Oland govorio u kontekstu rješavanja problema na relaciji NATO i Rusija zbog krize u Ukrajini, nakon čega je iz kabineta francuskog predsjednika saopšteno da u alijansi postoji saglasnost da nijedna od četiri zemlje koje su kandidati za članstvo nisu spremne da se pridruže NATO savezu.
Iako su provladini mediji i funkcioneri vladajuće koalicije širili optimizam i uoči samita u Velsu u septembru prošle godine navodeći da “Crna Gora može očekivati pozivnicu jer je napravila velike pomake“, u Kardifu je odlučeno da Crna Gora treba još da radi.
Đukanović je to kasnije pravdao navodima da su vrata NATO otvorena iako se “u Crnoj Gori primjenjuje mentalitetski pristup da sve što ne ostvarimo onda kada smo naumili i u punoj mjeri, to smatramo neuspjehom“.
Osim, toga, ne bi bilo prvi put da šefovi diplomatija NATO-a, odnosno lideri država članica odučuju o u posljednjem momentu o nekoj zemlji, uključujući i Crnu Goru. Ni uoči samita u Rigi 2006. nije se znalo da li će Crna Gora biti pozivana u Partnerstvo za mir, ali je odluka donesena na samom Samitu.
Slično se desilo i na Samitu u Bukureštu 2008, kada je poziv u paketu trebalo da dobiju Hrvatska, Albanija i Makedonija. Nakon odbijanja Grčke da podrži Makedoniju zbog problema sa imenom, predsjednik DŽordž Buš tražio je da pozivnicu dobiju Albanija i Hrvatska, koje su od tada članice NATO-a.
Marfi: Snažno podržavam Obaminu administraciju za prijem Crne Gore
Američki senator Kris Marfi rekao je juče da “snažno podržava odluku Obamine administracije da podrži formalno članstvo Crne Gore u NATO-u“.
“Kao što već́ dugo tvrdim, pristupanje Crne Gore poslužiće kao provjera protiv ruske agresije u regionu, eliminisaće strateški jaz duž jadranske obale i učvrstiti demokratske reforme unutar njenih granica", naveo je Marfi, član spoljnopolitčkog odbora Senata, na svom sajtu.
"Za više od pola vijeka, organizacija Sjevernoatlantskog pakta je zaštitila prava i interese Sjedinjenih Država i naših saveznika. Snažno vjerujem da će NATO ojačati ulaskom Crne Gore u svoje redove kako idemo sve dalje u 21. vijek“, rekao je ovaj senator iz redova Demokratske stranke.