latinica  ћирилица
08/10/2015 |  16:03 | Autor: Politika

Kada je dijete stasalo za profil na Fejsbuku

Roditelji školske djece kažu da u petom razredu obično počinju prvi pregovori o otvaranju profila na ovoj društvenoj mreži.
Računar - Foto: ilustracija
RačunarFoto: ilustracija

„Hoću da otvorim svoj profil na ’Fejsbuku’!”Ako je vjerovati iskustvu dječjih psihologa, ovakav zahtjev djeteta kotira se veoma visoko na listi pitanja koja su za roditelje neugodna. I prije nego što posegnu za objašnjenjem nasljedniku da je još „mali” i da će morati da sačeka još godinu dana, „druga strana” ispaljuje ubjedljiv argument: „Svi moji drugovi imaju profil na ’Fejsbuku’.”

Roditelji školske djece kažu da u petom razredu obično počinju prvi pregovori o otvaranju profila na „Fejsbuku”. Prema pravilima ove društvene mreže, „starosni cenzus” za pristup je 13 godina. Psiholozi objašnjavaju da je veoma teško dati univerzalan odgovor na pitanje – kada djetetu treba dati „propusnicu” za virtuelni svijet, jer ona sazrevaju različitim tempom i imaju drugačija interesovanja.

„Najveći broj djece i ne traži dozvole roditelja da otvori nalog na ’Fejsbuku’, tim prije što imaju mobilne telefone s kojih mogu da pristupe netu. Roditelji eventualno mogu da kontrolišu šta dijete radi na kućnom kompjuteru”, kaže Dobrinka Kuzmanović, psiholog i saradnik-istraživač Instituta za psihologiju.

Kako ističe, radoznalost je drugo ime tinejdžera i prirodno je da oni žele da na netu sklapaju poznanstva. Zato i prihvataju pozive za prijateljstva, četuju sa nepoznatima i odgovaraju na SMS neznanaca.

Naša sagovornica, koja je i profesor psihologije na Fakultetu za medije i komunikaciju, podsjeća da rezultati posljednjeg istraživanja Unicefa i Instituta za psihologiju govore da je čak 15 odsto učenika pristalo da se vidi sa osobom koju je „upoznalo” preko interneta.

Kako najavljuje, Srbija će uskoro postati dio međunarodnog istraživačkog projekta pod nazivom „Djeca na mreži” koje će dati odgovore na pitanja – šta djeca rade na internetu i kako ih roditelji mogu zaštititi od rizika.

Na pitanje – kada je pravo vrijeme da dijete otvori svoj nalog na „Fejsbuku” ili „Instagramu”, pomoćnik ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Sava Savić takođe podsjeća da ove društvene mreže imaju politiku koja nalaže da dijete mora imati najmanje 13 godina da bi otvorilo nalog, ali je praksa često sasvim drugačija.

„Znamo da i djeca mlađeg uzrasta imaju svoje naloge na ovim društvenim mrežama, koje im često otvaraju upravo roditelji. Mi ne preporučujemo da učenici nižih razreda osnovne škole imaju naloge na društvenim mrežama i insistiramo na tome da djeca tog uzrasta pristupaju ’Fejsbuku’ i ’Instagramu’ uz nadzor roditelja. Takođe savjetujemo da kompjuter bude u dnevnom boravku, odnosno na mjestu u stanu sa koga roditelj može da prati šta dijete radi na internetu, sa kim se dopisuje i da li postoje bilo kakvi sumnjivi ili neprikladni sadržaji kojima je dijete izloženo”,  kaže Savić.

Naš sagovornik ističe da bi roditelji djece u nižim razredima osnovne škole trebalo da imaju šifre naloga svoje djece na svim društvenim mrežama ili da budu „prijatelji” sa njima i prate šta djeca rade u virtuelnom svijetu.

„Sa tinejdžerima treba biti obazriv – sa njima je ključno uspostaviti odnos povjerenja kako bi se oni obratili odraslima ako dožive neprijatnost. Najbolji način da zaštitimo djecu jeste da ih obrazujemo kako da se ponašaju u onlajn svijetu. Neki od osnovnih  praktičnih savjeta glase – nikada nikome, osim roditeljima, ne treba davati svoju šifru, ne treba prihvatati prijateljstva sa nepoznatim ljudima, ne treba ostavljati lične podatke, niti postavljati fotografije sa plaže i ostale neprikladne sadržaje”, kaže Sava Savić i ističe da je Ministarstvo za telekomunikacije zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Fondom B92 partner na projektu „Bezbjedniji internet”. On takođe podsjeća da je otvoren Centar za bezbjedni internet i servis za onlajn prijavu svih nelegalnih sadržaja koji se zove „Net patrola”.

-----------------------------------------

 Samouvjerenost bez pokrića

Iako roditelji misle da su odrasla djeca zrelija i odgovornija, ovo istraživanje takođe je pokazalo da su srednjoškolci najizloženiji rizicima u virtuelnom svijetu.

„Naša deca potcjenjuju tehnološka znanja i vještine svojih roditelja. Više od polovine srednjoškolaca samouvjereno kaže da njihovi roditelji znaju „samo ono što im oni kažu o svojim kontaktima na internetu”, a svega petina njih su prijatelji sa roditeljima na ’Fejsbuku’”, kaže  Dobrinka Kuzmanović.