Ljudi u kosmosu žive 15 godina
Sastavljanje orbitalne stanice počelo je 20. novembra 1998. godine lansiranjem modula "Zorja" /Zora/ koji su sagradili Rusi, a finansirali Amerikanci.
Dvije sedmice kasnije, lansiran je američki modul "Јuniti" /Јedinstvo/, koji je spojen sa "Zorom" pomoću američkog "spejs šatla".
Јoš četiri leta "šatla" i dva ruska leta dovršila su preliminarnu konstrukciju stanice.
Prva posada "Ekspedicija jedan" stigla je dvije godine kasnije - bili su to astronaut Nase Vilijam Šepard i ruski astronauti Sergej Krikalev i Јuri Gidženko.
Oni su zajedno pokrenuli MKS i aktivirali razne sisteme neophodne za održavanje života. Od tada su redovne misije na MKS.
Ako se tome doda ruska svemirska stanica "Mir", koja je bila konstantno nastanjena tokom 12 i po godina - od 15 godina ukupno provedenih u orbiti /između 1986. i 2001/ u posljednje tri decenije bile su samo četiri godine kada ljudi nisu živjeli u orbiti Zemlje.
U početku je bio zamišljeno da to bude američka svemirska stanica, ali zbog komplikovanosti procesa izgradnje i cijene projekta, američki predsjednik Bil Klinton odlučio je da sklopi partnerstvo sa Rusijom u septembru 1993. godine.
Amerikanci su osigurali više finansijskih sredstava, a Rusija je obezbijedila neke od modula, kao i prevoz tereta i ljudi svojim letjelicama "Sojuz" i "Progres", što se pokazalo kao veoma neophodno nakon povlačenja "spejs šatlova" 2011. godine usljed učestalih havarija.
MKS bi trebalo da ostane u orbiti bar do 2024. godine, kada će se neki njeni dijelovi, vjerovatno samo američki moduli, deorbitirati.
Ti moduli dovedeni su u orbitu i pričvršćeni na stanicu pomoću "spejs šatlova", pa se ne mogu sami pomjerati.
S druge strane, ruski moduli opremljeni su potisnim motorima, pa bi mogli sami da se relociraju na novu stanicu, što i Rusi najavljuju.
Naučnici ističu da je MKS veoma bitna za razumijevanje života u svemiru, svemirskog leta i orbitalnih procedura, kao i za testiranje mašina i opreme.