Sudske i tužilačke institucije BiH moraju da budu reformisane
U tekstu se naglašava da Republika Srpska nastavlja da učestvuje u strukturisanom dijalogu i nada se da će uskoro biti postignut dogovor o ključnim reformama institucija pravosuđa na nivou BiH.
U 15. Izvještaju se podsjeća da se Vlada Republike Srpske od 2011. godine zalaže za reformu pravosuđa BiH u okviru strukturisanog dijaloga sa EU, ali napredak se u ovom izvještajnom periodu odvijao sporo zato što se neki bošnjački zvaničnici energično protive neophodnim reformama.
"U drugoj polovini 2015. godine primijećeni su znaci napretka, a učesnici strukturisanog dijalog u septembru su potpisali protokol kojim je utvrđen okvir određenih, prijeko potrebnih reformi u pravosuđu. Među bitnim reformama predviđenim protokolom nalaze se izmjene zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Krivičnog zakona i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu", navodi se u tekstu.
Međutim, dodaje se u Izvještaju, od potpisivanja protokola do danas, bošnjački lideri rade na tome da spriječe dalji napredak, a kao odgovor na protokol, Sud BiH, pod vođstvom Bošnjaka, pokušao je da dogovorene reforme skrene sa kolosijeka.
Ključni element reformi predviđenih protokolom je ukidanje proizvoljnog proširenja sopstvene nadležnosti od strane Suda BiH, za koje su eksperti i zvaničnici EU jasno i u nekoliko navrata rekli da je suprotno standardima EU, pojašnjava se u Izvještaju.
"Uprkos saglasnosti među ministrima pravde BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i predsjedavajućeg Pravosudne komisije distrikta Brčko, kao i EU, da praksa proširivanja nadležnosti Suda BiH mora biti reformisana, tome se protive bošnjački zvaničnici", ističe se u tekstu.
U Izvještaju se naglašava i da pravosuđe BiH nastavlja sa diskriminacijom srpskih žrtava ratnih zločina i, štaviše, postoje indikacije da se ovaj dugogodišnji obrazac predubjeđenja pogoršava.
Pošto Tužilaštvo BiH odbija da pripadnike bošnjačkih borbenih strana optuži za zločine protiv čovječnosti, ističe se u tekstu, de fakto postoji dvostruki pravosudni sistem za ratne zločine - jedan za pripadnike srpskih i hrvatskih borbenih snaga, koji mogu biti osuđeni i do 45 godina zatvora, i pripadnike bošnjačkih borbenih snaga, čije su kazne ograničene na 20 godina.
Podsjećajući da je Narodna skupština Republike Srpske prošle godine odobrila referendum kako bi svojim građanima dala mogućnost da izraze mišljenje o zakonima koje im je nametnuo visoki predstavnik, uključujući zakone kojima su formirani Sud i Tužilaštvo BiH, u Izvještaju se navodi da SDS i druge opozicione političke stranke u Republici Srpskoj nisu podržale referendum zbog čega je odgođen.
"Iako je referendum odgođen, Republika Srpska i dalje ima puno pravo, na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma i drugih važećih zakona, da održi referendum u budućem vremenu ukoliko napori na reformi pravosuđa budu i dalje blokirani. U međuvremenu, Republika Srpska predano radi na reformi institucija pravosuđa na nivou BiH u okviru strukturisanog dijaloga", naglašava se u 15. Izvještaju Republike Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti.