latinica  ћирилица
28/05/2016 |  08:03 ⇒ 29/05/2016 | 11:26 | Autor: RTRS

Dodik na Krušedolskom saboru: Srbi su uvijek donosili slobodu (VIDEO)

Liturgijom i parastosom za sve Srbe koji su poginuli i nestali tokom 20. vijeka, u drevnom fruškogorskom manastiru Krušedol počela je 10. manifestacija Krajiški crkveno-narodni Svesrpski sabor "Krušedolska zvona 2016".
Krušedol - Dodik, prisustvovao  Svesrpskom saobru "Krušedolska zvona" - Foto: SRNA
Krušedol - Dodik, prisustvovao Svesrpskom saobru "Krušedolska zvona"Foto: SRNA

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je na Krušedolskom saboru da je srpska sloboda uvijek zavisila od toga da li Srbi imaju ili nemaju državu, da jedino sabrani imaju šansu, a da je Crkva najsnažniji element srpskog identiteta.

"Pošto Srbi nisu imali državu u Krajini i nisu je imali na prostorima današnje Republike Srpske, mogao se desiti Јasenovac u Drugom svjetskom ratu i zato je neprijatelj mogao da nas odvede na to stratiše i pobije više od 500.000. Danas pričaju kako su Srbi ti koji ne zaslužuju poštovanje", istakao je Dodik u obraćanju okupljenom narodu pred drevnim fruškogorskim manastirom Krušedol.

Dodik je poručio da Srbi danas imaju države koje su garancija njihove slobode. "Mi smo slobodan narod koji je i za druge na prostorima bivše Јugoslavije kroz istoriju donosio slobodu", naglasio je Dodik.

On smatra da je srpski narod bio u velikoj zabludi, jer je do kraja bio odan jugoslovenskoj ideji. "Srpski narod morao je da ostane odan srpskoj ideji, nikako jugoslovenskoj", ocjenjuje Dodik.

Krušedolski sabor (Foto RTRS)

Predsjednik Srpske je napomenuo da su drugi razgradili Јugoslaviju i stvorili svoje države, a da su od Srba napravili remetilački narod, iako to nikada nisu bili niti će biti.

"Mi smo slobodan, slobodarski narod, koji i danas želi slobodu drugima, ali hoćemo da se poštuje i naša sloboda, da se poštuju naše države Republika Srpske i Srbija, naša kultura i naša vjera", istakao je Dodik.

Prema njegovim riječima, danas se teško živi, ne samo u srpskim državama nego i u drugima na prostorima bivše Јugoslavije.

"Ne žive Slovenci dobro kao što su živjeli u Јugoslaviji, kao ni Hrvati u Hrvatskoj. Hrvati su danas najzadužniji narod na Balkanu zajedno sa Slovencima", kaže Dodik.

On tvrdi da Srbi jedino imaju šansu kad su sabrani, objedinjeni i okupljeni. "Zato je i ovaj Krušedolski sabor - sabor okupljanja i manifestacija naše volje i želje da budemo zajedno", ocijenio je Dodik.

On je poručio da može da bude koliko hoće granica, ali da Srbi u Republici Srpskoj i Srbiji mentalno žive isti život, imaju istu kulturu, isti jezik, pišu istim pismom i istoj Crkvi vjeruju.

"Crkva je najsnažniji element srpskog identiteta i zato joj se moramo vraćati. Crkva je preživjela sve nepogode srpskog naroda koje su ga pratile kroz burnu istoriju", zaključio je Dodik.

Pred manastirom Krušedol okupilo se više od hiljadu ljudi, mahom Srba iz Hrvatske, Republike Srpske i dijaspore.

Krušedolsku besjedu na ovogodišnjem saboru besjedio je proslavljeni reditelj Emir Kusturica. On je poručio da svima treba da bude jasno da je mjera našeg opstanka biti slobodan.

- Јa sam cijeli svoj život proganjan sa ognjišta kao i vi, a u životu i mene i vas pratilo je najveće razočarenje - gubitak doma. I vi i ja našli smo ga u Srbiji koja je očigledno i vaša i moja otadžbina, ideja slobode i autonomije. I koliko god se ta sloboda i autonomija sužavala i smanjivala, tu postoji posebna sloboda koju nema niko i koju poštujemo. Ostaću tu da je gradim zajedno sa vama, sa svima onima koji slično misle - poručio je Kusturica u "Krušedolskoj besjedi" koja je pročitana danas na Saboru kod fruškogorskog manastira Krušedol.

Kusturica je naveo da od kada misli opsjeda ga sloboda, i sve što je do sada činio bilo je inspirisano slobodnom voljom koju je doživljavao kao granicu u kojoj čovjek ne smije da zaboravi kako te granice sopstvene slobode nikada ne smiju da ugroze prvoga koji stoji do tebe i koji, takođe, želi da bude slobodan.

- I ovaj današnji svesrpski sabor Krušedolska zvona, za mene je potvrda da je sve što smo radili, proteklo u znaku borbe za slobodu. Danas ne može a da se ne primijeti, kako je ruta kojom je dvije stotine hiljada Srba iz Krajine bježalo u Srbiju od hrvatske vojske, u najdužoj i najvećoj koloni žrtava etničkog čišćenja poslije Drugog svjetskog rata, ustvari jedan od puteva kojim danas izbjeglice iz Turske nadiru u Evropu. Јa sam uvjeren da je vas 200.000 počišćeno sa teritorije multietničke Hrvatske završnim aktom tandema Starčević-Pavelić. Teoretičar i koljač nisu do kraja, u Drugom svjetskom ratu, sproveli ideju o uništenju srpskih civila pa je to nastavljeno - istakao je Kusturica.

On je podsjetio da engleske enciklopedije kažu da je u Јasenovcu ubijeno više od sedam stotina hiljada civila, uglavnom Srba.

- Malo koji Hrvat u to vjeruje. I malo ko od njih može da povjeruje da ovo što se desilo u "Oluji" liči na završni akt tandema Starčević-Pavelić! Јer sud je presudio da Gotovina nije kriv, a aktuelna hrvatska vlast se ne odriče promovisanja ustaške ideologije - naveo je Kustrica u "Krušedolskoj besjedi".

- Srbi su svih ovih decenija bili izloženi redovnim napadima, bombardovanjima, genocidu o kome niko ne govori, a dizajnirani smo od međunarodne zajednice kao utočište zla, predstavljeni kao kriminalci, umjesto kao žrtve, jer se, između ostalog, i mi Srbi nismo ujedinili. Sada se i međunarodna zajednica, koja se prema više od milion ubijenih Srba iz Drugog svjetskog rata ponašala indiferentno i navikavala nas na "humanističke" bombe, sporadično budi da bi ukazala na ponovno hrvatsko promovisanje ustaške ideologije. Ta ista međunarodna zajednica koja je ćutala kada su etnički čišćeni Srbi iz Hrvatske - naglasio je Kusturica.

Sabor organizuju Asocijacija izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske, Zavičajni klub "Slavonija" iz Inđije i Eparhija sremska.

Ovogodišnji sabor je u znaku obilježavanja važnih godišnjica - pet vijekova od upokojenja svetog vladike Maksima, 300 godina od spaljivanja moštiju svetih Brankovića, 75 godina od početka stradanja Srba u logoru Јasenovac i tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i 25 godina od početka građanskog rata u Hrvatskoj.

Izvor: RTRS, Srna