FILM O DIANI BUDISAVLjEVIĆ 2012. GODINE

Stanić je nekoliko godina tražio "najbolji ugao za priču o ustaškom logoru Јasenovac" i da je naišavši na uzbudljivu priču o skoro nepoznatoj sudbini Diane Budisavljević shvatio da je ona daje dobre mogućnosti da se osvijetli taj trenutak naše tragične istorije. "Tražeći najbolji ugao da se ispriča ta priča, a da ne bude usmerena ni protiv jednog naroda, niti protiv politike zajedničkog života u miru, pre nekoliko godina našli smo uzbudljivu priču o skoro nepoznatoj sudbini Diane Budisavljević Obekser, koja je po cenu sopstvenog života i velikih žrtava uspela da u tom paklenom vremenu iz srca pakla i tame, kakav je bio taj ustaški logor, uz pomoć drugih hrabrih žena, spase više hiljada dece, a koju je istorija nepravedno previdela", rekao je Stanić. On je naveo da će predložak za scenario najvećim dijelom biti Dnevnik Diane Budisavljević, a okosnica filma biće njena sudbina i sudbina jednog preživjelog djeteta koje mnogo godina poslije Drugog svejtskog rata – 1982. godine, saznaje svoj pravi identitet. "Na scenariju radi veliki tim ljudi iz raznih sredina - iz Hrvatske, Srbije,NjNemačke i Izraela, a reditelj filma je Đorđe Kadijević, koji zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem radi i na scenariju. Đorđe Kadijević je čovek koji pamti to vreme i ima odgovornost prema temi kojom se bavimo", kaže Stanić. Snimanje filma trebalo bi da počne u maju 2012. godine, a najvećim dijelom snimaće se na originalnim lokacijama u Gradini u Republici Srpskoj. Stanić je navodi da će za potrebe filma biti potrebne hiljade statista i izražava uvjerenje da će na snimanju "imati svakog dana bar duplo više ljudi nego što je potrebno zbog teme i sredine u kojoj se snima". "Ta sredina, ljudi koji i lično, a i genetski, pamte to tragično vreme, iznejeće posao na tom filmu", rekao je Stanić. On kaže da je ideja o filmu o Diani Budisavljević naišla na izuzetno dobar prijem u Republici Srpskoj u svim segmentima društva - od mladih ljudi koji o toj temi tek ponešto znaju pa do ljudi koji to pamte i naravno do samog političkog vrha - premijera Milorada Dodika i predsjednika Republike Srpske Rajka Kuzmanovića, kao i u Srbiji. "Najveću veru da ćemo uspeti u ovom poduhvatu imam zaista u premijera RS Milorada Dodika koji je izuzetan čovek", rekao je Stanić. "Mislim da je tema tako značajna, velika i da posle sedam decenija uopšte ne moramo ući u trku sa datumima, važno je da se od ovog poduhvata ne odustane", istakao je Stanić. Stanić, čiji je "Balkan film" stajao i iza filma "Turneja" srpskog kandidata za Oskara u kategoriji najboljeg igranog filma van engleskog govornog područja, kaže da je zbog ideje da napravi film o Јasenovcu i osnovao producentsku kuću. "Ideju da snimim film o Јasenovcu dala su mi deca mojih prijatelja iz Kozarske Dubice. Na pitanje zašto nikada nije snimljen igrani film o Јasenovcu, nikad nisam znao odgovor, ali me to pitanje `zagolicalo` pre 4 do 5 godina. Saznao sam da je bio već u pripremi film `Djeca Kozare` po scenariju Arsena Diklića u režiji Lordana Zafranovića 1989. godine. Počeo sam da se raspitujem i onda sam isto tako na jedno pitanje meni upućeno zašto se uopšte raspitujem o tome izgovorio rečenicu: `Јa ću snimiti taj film`", rekao je Stanić. Diana Budisavljević /rođena Obekser/, udata za Srbina Јulija Budisavljevića, profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu, organizovala je tokom Drugog sjetskog rata veliku akcija spasavanja srpske djece iz ustaških logora srmti u Nezavisnoj državi Hrvatskoj /NDH/ i pokušavala da pronađe porodice koje bi ih podizale. Vodila je i kartotetku u koju je upisano oko 12 000 mališana, kako bi im sačuvala imena i vratila ih roditeljima poslije rata. Kartoteka joj je oduzeta poslije Drugog svjetskog rata. Hrvatski državni arhiv objavio je 2003. godine "Dnevnik Diane Budisavljević" – svjedočanstvo o spasavanju djece, potkrepljeno dokumentima i fotografijama, spiskovima djece i fotokopijama dijela kartoteke. Diana Budisavljević umrla je gotovo zaboravljena u austrijskom gradu Insbruku.