latinica  ћирилица
27/06/2016 |  20:45 | Autor: novosti.rs

Bolesniji smo nego naši preci jer jedemo lošu hranu

Promjene u tehnologiji proizvodnje i refukovanje važnih sastojaka iz namirnica, učinili su nas ranjivim na alergije, autoimuna i druga oboljenja jer je naš odbrambeni sistem oslabljen.
Hamburger (Foto: Thinkstock) -
Hamburger (Foto: Thinkstock)

Pad imuniteta sve češće se označava kao uzrok mnogih bolesti - od pet raznih infekcija i alergija do karcinoma različitih lokalizacija. Zato je sve više onih koji na razne načine pokušavaju da ojačaju odbrambene sposobnosti organizma. Doktor Pol Klejton, profesor neurofarmakologije na Univerzitetu u Edinburgu i predavač na postdiplomskim studijama Oksford univerziteta, za "Novosti", međutim, tvrdi da nema te "magične" hrane koja može brzo da osnaži imunitet, jer je naš imuni sistem veoma komplikovan i ima mnogo nutricionih zahtjeva.

Profesor Klejton, koji je nedavno bio u Beogradu, na prvom simpozijumu o imunitetu, u organizaciji Srpskog apotekarskog društva, svjestan je da ljude veoma zbunjuje to što se stalno pojavljuju različite informacije o tome šta je važno za naše zdravlje, pa i za imunitet.

- Znamo da se učestalost autoimunih bolesti povećava za tri, četiri odsto godišnje, kao što znamo i da se za nekoliko decenija čak za 150 odsto povećao broj u suštini alergijskih oboljenja, kao što su astma, rinitis, dermatitis, ali i gastrointestinalnih poremećaja - objašnjava profesor Klejton. - Kada sam ja išao u školu, niko u razredu nije imao astmu, a sada u svakom odjeljenju bar po jedno dete ima astmu i alergijske reakcije. Suočavamo se, takođe, i sa porastom malignih oboljenja, čiji nastanak se, takođe, povezuje sa padom imuniteta.

* Čime objašnjavate tu poraznu statistiku?

- Verujemo da postoji nekoliko razloga. Ono što dovodi do ove disfunkcije imuniteta su dva odvojena faktora, oba vezana za ishranu. Јedan od njih je nedostatak 1.3 i 1.6 beta glukana iz lanca ishrane, što je posledica promena u poljoprivredi i procesa u tehnologiji proizvodnje hrane. Drugi uzrok je uklanjanje antizapaljenskih faktora, a to su omega 3 kiseline, koje su dosta redukovane iz hrane. To nas je učinilo ranjivim na alergije, a veruje se da je pokrenulo i autoimune bolesti i ostavilo odbrambeni sistem veoma slabim. Svi ovi faktori su nas učinili mnogo podložnijima bolestima nego što su to bili naši preci.

* Kako su sada beta glukani, otkriveni još 1968. godine, izbili u prvi plan kada je reč o jačanju imuniteta?

- Naučnici sa Univerziteta u Nju Orleansu, koji su ih i pronašli, uspeli su da otkriju neverovatna svojstva koja beta glukani imaju na imuni sistem našeg organizma i to otkriće smatra se ključnim pomakom u nauci o jačanju imuniteta. Postoje brojna istraživanja jedinjenja beta glukana koja su se pokazala esencijalno važnim.

* Stvara se utisak da se, možda, najveći broj istraživanja radi na temu imuniteta?

- Zapravo, najčešća istraživanja na polju zdravstva se i sprovode u pogledu jačanja imuniteta. Kroz istoriju, ljudi pokušavaju da nađu način kako da stimulišu ćelije odgovorne za jačanje imuniteta. Što je imunitet ljudskog organizma jači i otporniji, lakše će se izboriti sa infekcijama, virusima, gljivicama i prehladama. Istraživanja jedinjenja beta glukana su se pokazala esencijalno važnim za optimalno funkcionisanje imuniteta ne samo kod ljudi, nego čak i kod drugih sisara i ptica.

* AKO se decenijama zna efekat beta glukana na imunitet zašto se sad, a svi smo već prilično skeptični prema "magičnim pilulama", potencira njihova uloga?

- Ranije su beta glukani bili vrlo prisutni u lancu ishrane, pa smo ih konzumirali svakodnevno. Međutim, danas, kao posljedica promjena u prehrambenoj tehnologiji, naš unos ovih jedinjenja je znatno manji, što za posljedicu ima disfunkciju našeg imunosistema. Zato ih moramo unositi kao dodatke ishani. S obzirom na to da podstiču aktivnost imunih ćelija čiji je životni ciklus dva, tri dana, kako bi imali efekta, trebalo bi da se uzimaju u kontinuitetu.