Ivanić: Prisustvom na mjestima stradanja iskazati poštovanje prema žrtvama (FOTO/VIDEO)
"Prisustvo na ovakovom mjestu u čovjeku izaziva duboke emocije. Mislim da je obaveza svih nas da budemo prisutni na mjestima stradanja, da se sjetimo tih ljudi i pokažemo puni dignitet prema žrtvama", rekao je Ivanić novinarima u Јadovnu gdje je danas prisustvovao služenju parastosa jadovničkim žrtavama nad Šaranovom jamom na Velebitu u Hrvatskoj.
On je naveo da se, zahvaljujući ljudima koji već godinama oranizuju ovakve skupove više nošeni entuzijazmom, uspjelo u tome da ovo mjesto stradanja ne bude zaboravljeno.
Predsjednik Udruženja "Јadovno 1941" iz Banjaluke Dušan Bastašić rekao je da se ove godine obilježava 75 godina od jadovničkih stradanja i od početka stradanja srpskog, jeverejskog, romskog naroda i antifaštista na području nekadašnje Nezavisne Države Hrvatske.
On je dodao da je ovo sedma godina kako se obilježava Dan sjećanja na Јadovno, ističući da svake godine u Јadovno dolazi sve više mladih, potomaka i poštovalaca žrtava.
"Na taj način pokazujemo da ne želimo zaboraviti naša lična, porodična i nacionalna stradanja", rekao je Bastašić.
On je naveo da Udruženje u organizovanju ovih skupova svake godine ima sve veću podršku institucija Republike Srpske, BiH, Srbije i mnogobrojnih ljudi iz cijelog svijeta.
Bastašić je rekao da je u kompleksu logora Gospić-Јadovno-Pag 1941. godine prema istraživanju istoričara Đure Zatezala, za 132 dana pobijeno 40.123 žrtve, od kojih 38.010 Srba.
On je ukazao na činjenicu da današnje vlasti u Hrvatskoj godinama opstruišu istraživanja kraških jama na Velebitu i ekshumaciju posmrtnih ostataka Srba kako bi oni bili dostojno sahranjeni u kriptama srpskih pravoslavnih crkava.
Bastašić je podsjetio da je Hrvatski sabor donio zakon o istraživanju mjesta stradanja, ekshumacijama, identifikacijama i sahranama posmrtnih ostataka, ali da u tom pogledu Hrvatska nema isti tretman prema srpskim žrtvama.
On kaže da je za vrijeme Vlade premijera Јadranke Kosor vršeno istraživanje Prebojske jame kod Korenice u Lici po dojavi da je riječ o hrvatskim žrtvama rata.
"Kada su speleolozi i hrvatska policija ušli u jamu, po predmetima koje su pronašli vidjelo se da je riječ o srpskim žrtvama", naveo je Bastašić i dodao da su vreće sa kostima iz ove jame nestale pod izgovorom da su odvezene u Zavod za sudsku medicinu u Zagrebu.
Prema njegovim riječima, na upit o sudbini ovih posmrtnih ostataka, u Zavodu mu je odgovoreno da o tome nemaju nikakvih saznanja.
Uz Katinu jamu na Velebitu u Hrvatskoj danas je postavljen Časni krst i služen parastos na mjestu gdje je bačeno izmučeno tijelo blaženopočivšeg episkopa gornjokarlovačkog Save, koga su mučki ubile ustaše 1941. godine.
Časni krst postavili su članovi udruženja "Јadovno 1941" iz Banjaluke i Beograda i pravoslavni vjernici. Parastos su služili svešetenici SPC.
Hodočasnici su vozilima došli do mjesta Brušane, odakle su pješke u litiji nosili Časni krst šumskim putem oko osam kilometara do Katine jame u koju je bačeno izmučeno tijelo episkopa Save.
Nakon toga, hodočasnici su posjetili selo Stupačinovo gdje je u ljeto 1941. godine postojao istoimeni sabirni logor. Na tom mjestu prvi put je služen kratki pomen za žrtve.