latinica  ћирилица
30/08/2016 |  08:24 | Autor: RTRS

Zašto je alergija na ambroziju svake godine sve gora?

Klimatske promjene mogle bi do 2050. godine da udvostruče broj Evropljana alergičnih na polen ambrozije, pa bi se taj broj sa sadašnja 33 miliona mogao popeti na 77 miliona, ocjenjuje se u studiji objavljenoj ove nedjelje.
Ambrozija - najveći alergen - Foto: ilustracija
Ambrozija - najveći alergenFoto: ilustracija

Ova biljka porijeklom iz Sjeverne Amerike koja se veoma brzo širi i čiji polen uzrokuje jake alergije, već je dosta prisutna u središtu i na jugu Evrope kao i na jugoistoku Francuske, uprkos redovnim uništavanjima.

Alergija na ambroziju spada u polenske ili sezonske alergije od kojih u različitom stepenu pati gotovo 40 odsto Evropljana. Te alergije može prouzrokovati polen drveća (breza, čempres) u proljeće, a u ljeto i jesen polen trava i korova.

"Ovo je prva studija kojoj je zadatak da izmjeri eventualni uticaj klimatskih promena na alergije", istakao je Iain Lejk, vođa studije objavljene u časopisu "Environmental Health Perspectives".

Naučnici su do broja od 77 miliona alergičnih Evropljana došli polazeći od pretpostavki koje pokazuju da će se polen ambrozije u budućnosti proširiti i na druge evropske zemlje poput Njemačke i Poljske.

Kako navode istraživači, dvije trećine tog povećanja mogu se pripisati klimatskim promjenama, a jedna trećina prirodnom širenju te agresivne biljke.

Budu li se sprovodile mere za suzbijanje ambrozije, broj alergičara bi do 2050. mogao pasti na 52 miliona, a bude li se biljka širila brže nego što se predviđa, taj broj bi mogao da naraste na 107 miliona, upozorila je Mišel Epstajn, naučnica na bečkom univerzitetu.

Ona u budućnosti predviđa pogoršanje simptoma alergije na ambroziju zbog jače koncentracije polena i dužeg razdoblja cvjetanja koje bi se moglo produžiti do sredine oktobra.

Ova biljka koja može da naraste do 1,80 m, izuzetno je otporna i prilagođava se gotovo svakoj vrsti tla, dobro podnosi sušu a njeno sjeme može u tlu preživjeti više od deset godina.

Osim u Sejvernoj Americi i u Evropi, proširila se i u nekim dijelovima Australije, Јužne Amerike, pa čak i Јapana.

Izvor: Tportal