Zahar Prilepin gost Sajma knjiga u Beogradu
Јedan od najznačajnijih savremenih ruskih pisaca, učesnik događaja u Donbasu, čest gost i prijatelj Srbije, u ovoj knjizi razmišlja o ratu koji je u toku.
- Taj rat neće mimoići nas. Ovo nije sitan konflikt - ovo je sukob civilizacija. Od istorije se ne možeš sakriti. Tragedija rusko-ukrajinskih odnosa nije počela 2014. godine. Ona je počela 1999. u Јugoslaviji. Ili 1991. godine u Rusiji. Ovo što se danas dešava u Ukrajini poljedica je niza izdajstava koja moraju biti ispravljena. Rusima je to zadatak za čitav naredni vijek - rekao je Prilepin.
- U početku sam gledao dešavanja kao čovjek, zaljubljen u Kijev, smatrajući ga jednim od najljepših gradova na svijetu i saosjećajući sa narodom koji mi je srodan. Zatim sam ih gledao svojim očima, izbliza, dolazeći kod svoje braće, opolčenaca i separatista u Donbas – čas sa riskantnim saputnicima koji su bili na potjernicama nove Ukrajine, čas sopstvenim automobilom, na čelu kolona sa humanitarnim, pa i ne samo humanitarnim tovarom - prića pisac.
Bilješke sam objelodanjivao bukvalno svaki dan – ništa mi se unutra nije taložilo poduže, nije mi bilo do toga: želio sam da što prije ocrtam konture budućnosti.
Budućnost je dolazila i, na nesreću, ponovo je potvrđivala sve iskazane bojazni.
Pripremajući knjigu za štampu, nisam ništa ispravljao – u zapisima je ostalo sve kako je i bilo.
Ne stidim se kazanog – i dalje sam ubijeđen da su mi oči bile bistre, a sudovi – razumni.
Onima koji misle sasvim drugačije, kazaću jedno: ja sve gledam očima onog naroda kojem imam čast da pripadam.
Istina, koja se može navući, kao ćebe, na sve odjednom – ne postoji.
Da me je nosila druga majka i rodio drugi otac – sve bi, možda, bilo drugačije.
Ali sve je onako kako jeste, a tako će to biti i ubuduće - ističe Zahar Prilepin
Zahar Prilepin – ruski pisac (ranije bio fizički radnik, grobar, čuvar, izbacivač, komandir odjeljenja za specijalne namjene itd.) djela su mu prevedena na 17 jezika, laureat je prestižnih nagrada u Rusiji i inostranstvu, kolumnist časopisa Ogonek i Nova gazeta, voditelj autorskih TV i radio programa, član redakcijskog kolegijuma časopisa Družba naroda, rok pjevač i član grupe Elefank, sekretar Saveza pisaca Rusije, generalni direktor nižegorodskog predstavništva Nove gazete i glavni urednik sajta Slobodni pres. Rođen je 1975. godine u selu Iljinka, u Rjazanskoj oblasti. Diplomirao je na Filološkom fakultetu i političkoj školi, član je partije Druga Rusija. Oženjen je, otac četvoro djece. Živi u zabitom selu Kerženec, ali i u gradu Nižnji Novgorod.
Prilepin je savremeni klasik. Njegove knjige uključene su u program ruskih humanističkih fakulteta. Udžbenik Istorija ruske književnosti XX vijeka (izdanje 2013. godine, s preporukom Ministarstva obrazovanja i nauke RF) sadrži posebno poglavlje o Zaharu Prilepinu, kojim se završava kurs savremene književnosti.
Roman "Obitelj Zahara Prilepina", objavljen 2014, pomirio je sve njegove kritičare – složno su ga ocijenili kao događaj u ruskoj književosti, a autora svrstali u klasike. Ovaj roman je dobitnik četiri najznačajnije književne nagrade u Rusiji, i to dvije nacionalne – 2014. Knjiga godine, Velika knjiga, Najbolja beletristička knjiga i 2015. Nagrada za bestseler. Zbirku priča "Sedam života" Samizdat je objavio 2016. godine.
Izvor: B92