Ko kontroliše kakvu nam hranu prodaju? (VIDEO)
Opasna bakterija salmonela ponovo je pronađena u piletini iz Poljske, prije toga pesticidi u povrću, listerija u siru.
S druge strane, ni u Srbiji se još nije slegla prašina oko dječjih kašica punih pesticida. Provjerili smo kakvu hranu jedemo u BiH i koliko nadležni kontrolišu domaće tržište.
Smrtni slučaj zbog salmonele u Hrvatskoj, pesticidi u dječjim kašicama u Srbiji i, iako lažna, priča o uvezenom mesu iz '82. u Crnoj Gori. Sve ovo ponovo je pokrenulo pitanje kontrole hrane u regionu.
Ova salama napravljena je od domaćih koka, a proizvođač tvrdi, svaki dio proizvodnje pod strogom je kontrolom.
- Zakonska obaveza je kontrola salmonele, kontrola putem uzorkovanja u određenim vremenskim intervalima po planu koji napravomo. U pitanju je ta samokontrola, opet preko eksternih laboratorija - rekao je Momir Mačeta, direktor proizvodnje u kompaniji “Njam njam”.
Tako stroge i naravno, opravdane procedure domaćim proizvođačima stvorile su ogromne troškove. Za bezbjedan proizvod na tržištu odgovoran je isključivo proizvođač.
- Sva ispitivanja su isključivo naš trošak - dodao je Marčeta.
Da bi došao do rafe marketa domaći proizvođač mora da napravi 50 uzastopnih analiza, i svaka mora da pokaže ispravnost, u suprotnom proces dokazivanja kvaliteta počinje iz početka.
- Nije problem u kontrolama pri uvozu, mislim da je veći problem kod nekih divljih proizvođača koji nemaju kontrole - rekao je Nemanja Vasić, Udruženje mesoprerađivača pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Kada je riječ o uvozu, kontrola mesa obavlja se već na granici. Ispostavi li se da roba na granici ne odgovara propisanom kvalitetu troškove ispitivanja plaća uvoznik.
Pri uvozu hrane u BiH uvoznik mora graničnom inspektoru podnijeti zahtjev za pregled pošiljke hrane koju uvozi radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti i kvaliteta. Pregled pošiljke obavlja se na graničnim prelazima ili u mjestu carinjenja robe.
Uprkos, bar načelno strogim kontrolama, laboratorijske analize često nisu u korist uvoznika. Tako se, bar djelimično, potvrđuju apeli udruženja stočara koji godinama tvrde da uvozimo najlošije meso.
- Za prvih devet mjeseci ove godine na ukupan broj obrađenih uzoraka kod nas u laboratoriji negdje oko 9,23 % su uzorci koji su dostavljeni od inspekcije, u odnosu na broj pozitivnih uzoraka opet je tu negdje oko 9% pozitivnih upravo tih inspekcijskih uzoraka što nam govori da bi te kontrole trebale biti jače i da se češće rade - navela je doc. dr Vesna Kalaba, rukovodilac laboratorije za mikrobiologiju hrane, hrane za životinje i vodu.
- Niko ne osporava ni Ministarstvu poljoprivrede RS da radi dubinske kontrole, činjenica je da je najlakše raditi kontrolu na granici i po svim informacijama one su pojačane - dodao je Vasić.
Dugačak je put namirnica od oranice do obroka dobro je pokriven zakonskim okvirima i različitim propisima, smatraju stučnjaci. Ipak, moderna industrija nije isključila pojavljivanje mikroorganizama, pa je higijena tokom proizvodnje jednak prioritet kao i u prošlosti. Ali, uprkos umirujućim porukama, uznemiruju podaci da s kvalitetom hrane bitku vode inspekcijama, ali i novcem, mnogo bogatije zemlje od Bosne i Hercegovine.