latinica  ћирилица
07/12/2016 |  16:04 ⇒ 21:15 | Autor: RTRS

Zašto niko ne reaguje na tvrdnje o hrani koja liječi sve? (VIDEO)

Vjerujete li da hljeb i kefir mogu da snize krvni pritisak ili da surutka pospješuje rast mišića? Da li bi kupili bobice ako na njima stoji da ublažavaju nuspojave hemoterapije?
Bobice - Foto: RTRS
BobiceFoto: RTRS

Zdravstvene tvrdnje ne bi trebalo da se ističu na namirnicama ukoliko proizvođač za to nema čvrste naučne dokaze. Međutim, na tržištu koje još nema jasne propise, gotovo nema namirnice koja se ne reklamira kao lijek.

Bobice-  koje, bar prema tvrdnjama proizvođača, imaju čudotvorna svojstva. Poboljšavaju imunološke funkcije organizma, vid, usporavaju starenje, pospješuju cirkulaciju, mogu da ublaže nuspojave hemoterapije. Uz pomoć ovih sjemenki potrošač može da spriječi bolesti kardiovaskularnog sistema, snizi krvni pritisak, olakša tegobe dijabetesa i bolove kod artritisa, poboljša holesterol... Kako komentarisati ove tvrdnje – ni oni kojima je hrana struka nisu sigurni.

- Mi u Institutu radimo zdravstvenu ispravnost hrane i dijetetskih proizvoda, ali ne možemo da odradimo, vezano za nedostatak zakonske regulative i ne možemo da damo mišljenje iz naše kuće, ali se susrećemo sa njima svakodnevno, rekla je Mirjana Đermanović, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske.

Nisu čudotvorne bobice jedine koje se reklamiraju na ovaj način. Stručnjake u agenciji za lijekove stoga smo zamolili da prokomentarišu neke od reklama.

- Pripisivati hrani ljekovita svojstva, to je obmanjivanje javnosti i nedozvoljeno proklamovanje određene namirnice, pogotovo ako uz nju stoji i naziv proizvođača. To nisu stvari koje su legalne i dovoljene, istakla je Biljana Tubić,  zamjenica direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Bh. tržište jedno je od rijetkih na kojem se bez problema raznim bobicama pripisuju ljekovita svojstva, na kojem se bez sankcija može tvrditi da hljeb sa raznim dodacima može da snizi krvni pritisak, da kefir ima čudotvorno djelovanje na jetru i upalne procese, da surutka pospješuje rast mišića.

- To nažalost još nije zakonski pokriveno, a da na tržištu imamo na namirnicama dosta zdravstvenih tvrdnji i izjava, kao i hranidbenih, izjava koje proizvođači i subjekti stavljaju bez konkretnih dokaza, naglasio je Dragan Brenjo,  zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH.

U Agenciji za lijekove kažu – dodaci prehrani u Federaciji BiH moraju se registrovati kod Ministarstva zdravlja i tek tada mogu na tržište. U Republici Srpskoj njihov promet ne kontroliše niko. Katogorizacija se vrši na osnovu inicijative predlagača, pa najčešće zavisi od toga koliko je revnosan carinik koji pregleda pošiljku na ulazu u zemlju.

- Јer carinik ako dobije preparat koji kaže, npr. konoplja atero - koja nema šta ne radi, sve živo sprječava, smanjuje, povećava, štiti, on kaže- Nemam ovo na popisu registrovanih lijekova, stanite s ulaskom u Bih, neka Agencija kaže da li je ovo lijek koji treba registrovati ili može slobodno na tržište, dodala je Tubićeva.

Novi Zakon o hrani trebalo bi detaljnije da definiše ovu oblast. U januaru bi trebalo da ide na usvajanje, a šest mjeseci nakon toga Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo poljoprivrede imaju rok da napišu odgovarajuće pravilnike.

- Inspektor na terenu treba da provjeri da li se slaže ono što je napisano na dekalaraciji sa izvještajem službene laboratorije, smatra Božana Vranješ, Ministrstvi poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Nijedan od proizvoda koje je naša ekipa kupila takav podatak nema. Nemaju ga ni namirnice koje se reklamiraju kao čudesni u svemu što može da vas muči.

- Kao prosječan potrošač moram da kažem da su to tvrdnje koje mogu da utiču na odabir proizvoda u marketima ili specijalizovanim prodavnicama, rekla je Đermanovićeva.

- Meni kad kao laiku kažu da je hljeb lijek i "nema šta ne radi", ja ću možda poći za tom informacijom, za tom namirnicom, a pitanje je šta stoji iza toga, dodala je Tubićeva.

Problem je što smo skloni samoliječenju, pa je mnogo onih koji će, umjesto lijeka za snižavanje krvnog pritiska radije uzeti npr. kefir. Iako često ne vjeruju trgovcima, potrošači će ove proizvode lakše staviti u korpu ako ih pronađu u specijalizovaoj trgovini ili apoteci.

Prvu zdravstvenu tvrdnju odobrila je američka Agencija za hranu još 1997. godine, ali ona se bazirala na naučnim dokazima prikupljanim godinama. Već deset godina i Evropska agencija za hranu ima listu tvrdnji koje imaju naučnu pozadinu i kao takve smiju da se nađu na deklaraciji.

Tako ozbiljnih propisa na našem tržištu još nema, ali zato na svakom koraku imamo hranu koja liječi sve.