Tanasković: Prištini sada komplikovanije izlobirati prijem u Unesko
"Mi sa mogućnošću ponavljanja zahteva živimo od kraja Generalne konferencije 2015. godine, kada Kosovo nije primljeno i kada su najviši predstavnici Prištine izjavili da će pokušati ponovo", rekao je on, navodeći da izjave prištinskih zvaničnika pokazuju da se o tome ozbiljno razmišlja.
On je rekao za "Sputnjik" da je moguće da su istinite spekulacije da je Prištini iz zapadnih centara sugerisano da ipak ne konkuriše opet za Unesko.
Prema njegovim riječima, to je sasvim moguće imajući u vidu kakva je situacija u Unesku, a i u međunarodnoj zajednici.
"Posle tih medijskih saznanja, pojavili su se i napisi ljudi upućenih u proceduru podnošenja zahteva za prijem u Unesko, gde se govori o tome kako bi trebalo još ispuniti preduslove kao što je regulisanje pitanja zaštite kulturnih spomenika kroz određenu zakonodavnu regulativu i da bi Kosovo, u koordinaciji sa svojim saveznicima u međunarodnoj zajednici, trebalo bolje da pripremi svoj dosije prilikom zahteva za prijem", dodao je on.
Navodeći da je nejasno da li će i kada će Kosovo to učiniti, on je rekao da se mnogo toga izmijenilo u međunarodnoj zajednici, da ima unutrašnjih promjena u pojedinim značajnim zemljama, gdje dolazi do smjene vlasti i gdje će se i tokom ove godine održati izbori.
"U odnosu na sam Unesko, kao što su rekli neki od bitnih činilaca kao što su SAD, Velika Britanija, razmatra se kakav bi stav prema toj organizaciji u budućnosti uopšte trebalo zauzeti. Sve u svemu, uzburkala se međunarodna zajednica", rekao je on.
Tanasković je ocijenio da to sigurno nije pogodan trenutak za Prištinu za pokretanje ovakve kampanje, jer pojednostavljeno rečeno, većina zemalja ima druga posla, čak iako u načelu podržava članstvo /samoproglašenog/ Kosova u međunarodne organizacije i Unesko.
"Sasvim je sigurno da oni koji bi želeli taj zahtev da podnesu procenjuju da li bi bilo oportuno sa stanovišta ishoda ove godine podnositi zahtev. Pošto nisu uspeli ni onda kada je situacija za njih bila povoljnija, sigurno da ima razloga da oni koji bi podneli zahtev dobro razmisle", dodao je on.
Napominjući da je Priština govorila da će 2017. godine biti znatno teže, Tanasković je podsjetio da je ovo izborna godina u Unesku, kada se bira generalni direktor Uneska, što je već jedna velika kampanja koju vodi više zemalja koje imaju svoje kandidate.
On je upozorio da bi ulazak /samoproglašenog/ Kosova u Unesko bila određena potvrda državnosti na nivou Uneska, što naravno ne prejudicira odnos prema Kosovu u UN, ali jeste signal koji Beogradu nikako ne bi odgovarao.
On je dodao da samo Kosovo ne može mnogo aktivno da učestvuje u lobiranju unutar Uneska, pa to preuzimaju države koje ga podržavaju.
"Za sada nema nikakvog intenzivnijeg lobiranja, još je rano. Ima samo ispitivanja terena, preliminarnih razgovora o tome kako bi se gledalo na podnošenje zahteva", dodao je on.
On je upozorio da bi prijemom /samoproglašenog/ Kosova u Unesko mogla biti promijenjena formulacija, po kojoj se srpski spomenici na Kosovu i Metohiji, koji su na listi svjetske baštine, inventarski vode pod Srbija i označeni kao "srednjovijekovni spomenici na Kosovu /Srbija/".
Hipotetički, dodao je on, ako bi Kosovo postalo član Uneska, spomenici bi se tretirali kao kulturna baština na teritoriji Kosova, a tada bi Priština sigurno tražila da se izbriše odrednica "Srbija", pošto se kulturno nasljeđe ne može nalaziti na teritoriji dvije države-članice u isto vrijeme.
Tanasković je rekao da je na spisku potencijalnih nominacija za listu srpske baštine više stavki, a da je u ovom trenutku najaktuelniji upis Manastira Studenica, kao i da se razgovara vrlo ozbiljno o nominaciji gusala kao srpskog nacionalnog folklornog instrumenta u bliskoj budućnosti.
"Tu su i neke prekogranične nominacije u vezi sa zaštitom eko-sistema Mura, Drava, Dunav. Ponašanjem Hrvatske je blokiran proces, ali ćemo mi pokušati da upišemo svoj deo tog jedinstvenog bio-rezervata", dodao je on.
Izvor: SRNA