Vanila ublažava stres i prehladu
Među najomiljenijim, a poslije šafrana i najskupljim začinom, izdvaja se aromatična vanila. Nezameljiv je sastojak brojnih poslastica i kuhinjskih delikatesa. Dodaje se u razne napitke, slatkiše, kao i u parfeme i proizvode za njegu kože.
Zauzima važno mjesto i u alterantivnoj medicini, a njenu ljekovitost potvrđuju i istraživanja zvanične medicine.
Vanilu zovu kraljica ili princeza začina, dok je drevno indijansko pleme Totonaka u planinama Meksika smatralo svetom biljkom. Koristili su je kao sastavni dio ljekovitih mješavina protiv otrova, plućnih bolesti, čak i sifilisa. Pleme su pokorili Asteci i nastavili da uživaju u blagodetima ove puzavice iz porodice orhideja.
Mirišljave mahune jedine jestive orhideje, otkrili su i španski osvajači, a ubrzo se vanila našla na španskom dvoru i odatle proširila po Evropi. Ipak, do sredine 19. vijeka, Meksiko je bio glavni proizvođač ovog začina, a onda su je Francuzi prenijeli u svoje kolonije, na ostrvo blizu Madagaskara i na Mauricijus.
U prirodi raste kao puzavica uz drvo, koliko joj njegova visina omogućava, a u kultivisanim uslovima se rast ograničava da bi moglo da se dopre do svih mahuna. Najkvalitetniji plodovi stižu iz Meksika i madagaskarskog Burbonskog ostrva, dok je vanila iz Indonezije i sa Tahitija manje kvalitetna.
Ključni sastojak u mahuni je vanilin. Osim njega, sadrži i vitamine B grupe (pantotensku kiselinu, tiamin, riboflavin, piridoksin), a od minerala kalcijum, magnezijum, kalijum, mangan, gvožđe, cink.
Zbog svih sastojaka, izuzetno je djelotvorna u liječenju akni i kožnih oboljenja, ublažava simptome prehlade i gripa, stres i napetost. Pomaže kod želudačnih tegoba, neredovnih menstruacija, povećava libido, a preporučuje se i kod mučnina u trudnoći. Obloga od vanile trenutno olakšava zubobolju i ublažava opekotine.
Izvor: Večernje novosti