Sve veći broj ljudi ima problem s gojaznošću
Kako se navodi u saopštenju regionalne kancelarije za Evropu i centralnu Aziju, sa porastom bogatstva zemalja, kod stanovništva dolazi do promjene navika što dovodi do pojave novih zdravstvenih prijetnji. Ovo se naziva i "tranzicija u dostupnosti hrane".
U publikaciji "Regionalni izvještaj o dostupnosti hrane: Evropa i centralna Azija" ukazuje se na obrazac primjetan u većini zemalja- stanovništvo ne pati više od neuhranjenosti i nedostataka mikroelemenata u ishrani, već se bori sa degenerativnim oboljenjima koja nastaju usljed povećanog unosa masti, šećera, mesa i mliječnih proizvoda, kao i prerađene hrane.
"Ako pratimo način na koji se mijenja ishrana stanovnika usljed povećanja njihovih prihoda, vidimo da broj unesenih kalorija koje potiču od zaslađivača, biljnih ulja i namirnica životinjskog porijekla raste, dok se smanjuje unos kalorija koje potiču od žitarica", kaže autor izvještaja Dejvid Sedik, ekonomista FAO.
Drugim riječima, podaci ukazuju na to da postoji prelaz ka ishrani koju karakteriše povećan unos zaslađivača, biljnih i životinjskih masnoća i smanjen unos žitarica. Ipak, sve to ukazuje na značajan napredak u regionu, a to je prevazilaženje problema neuhranjenosti.
Svega sedam odsto stanovništva Evrope i Centralne Azije živi u zemljama gdje su i dalje glavni problemi u ishrani neuhranjenost i nedostatak mikroelemenata. Međutim, poremećaji u ishrani koji potiču od nedostataka mikroelemenata poput gvožđa, vitamina A i cinka, kao i problemi sa prekomjernom težinom i gojaznošću, su i dalje prisutni i rastu.
Danas 13 posto stanovnika u regionu živi u zemljama koje su opterećene tzv. "trostrukim teretom", odnosno u kojima se bilježe sve tri vrste poremećaja u ishrani: neuhranjenost, nedostatak mikroelemenata u ishrani i prekomjerna težina.
Јoš više zabrinjava podatak da 57 posto stanovnika regije žive u zemljama gdje je kao glavni poremećaj u ishrani prekomjerna težina. Izvještaj ukazuje na to da 70 posto stanovništva u regionu pati od poremećaja u ishrani koji obuhvataju pomenuti "trostuki teret" ili prekomjernu težinu.
U drugom dijelu izvještaja, pomenuti su različiti uspješni pristupi rješavanju ovog problema i pitanja iskorenjivanja gladi, u skladu sa prihodima stanovnika jedne zemlje I njihovim navikama u ishrani. Ti pristupi su isprobani u praksi i pokazali su se kao uspješni.
A kao neka od rješenja navode se promjena sastava gotove hrane kako bi se popravila nutritivna vrijednost popularnih vrsta ove hrane, porezi ili subvencije na proizvodnju određenih vrsta hrane u zavisnosti od toga da li je ta hrana zdrava ili ne, eduakcija stanovništva i drugi.
Izvor: Agencije