Beograd: Muzej Јovana Cvijića ponovo otvara svoja vrata
U kući podignutoj 1905. godine na prostoru nekadašnje Mitropolijske bašte, u kojoj je Јovan Cvijić živio do smrti 1927. godine, osnovan je memorijalni muzej, otvoren za publiku 1968. godine.
Od svog osnivanja sve do 2015. godine, kada su počeli radovi na rekonstrukiciji, Muzej nije bio značajnije obnavljan.
Tatjana Korićanac, direktorka Muzeja grada Beograda, u čijem sastavu se nalazi Muzej Јovana Cvijića, kaže da je izvršena kompletna građevinska rekonstrukcija, sređivanje i zamiena krova i oluka, zamiena instalacija, proširenje dvorišta, adaptiranje podrumskog prostora u novu galeriju.
- U samom muzeju rađen je parket, krečenje, farbanje stolarije i ono što je najviše promijenilo izgled muzeja jeste kompletna restauracija i konzervacija zidnog slikarstva Dragutina Inkiostrija Medenjaka. To zidno slikarstvao je jedan od elemenata zbog kojih je ova kuća proglašena spomenikom kulture od velikog značaja - objasnila je Korićanac u intervjuu Tanjugu.
Slikarstvo Dragutina Inkiostrija Medenjaka je rijetko gdje sačuvano u Beogradu kao u kući Јovana Cvijića - površine zidova i tavanica umjetnik je oslikao u "al seco" tehnici, a ornamente i plastiku izveo iz motiva flore, faune i tradicionalnog veza Srbije, Makedonije i Dalmacije, što je ponovio i u dizajnu svakog komada namještaja.
Restauracijom zidnog slikarstva sanirana su oštećenja, očišćene su i konzervirane zidne slikane površine, urađena je konzervacija i restauracija drvenog namještaja (kanabe, stolice, stolovi), tekstilnih predmeta (ćilimi, zavijese), konzervirani su metalni predmeti (lusteri, bista, odlikovanja).
Korićanac kaže da je jedan dio kuće muzeološki urađen sa modernom stalnom postavkom na kojoj je izložen dio Legata Јovana Cvijića kojeg čini 1.467 predmeta - arhivsko-bibliotečki materijal, fotografije, lični predmeti, predmeti likovne i primjenjene umjetnosti, diplome i odlikovanja.
Nabraja da je među predmetima lijep izbor geografskih karata, dvije mape jezera stare Srbije i Makedonije, karte njegovih ekskurzija koje su takođe vrlo zanimljive.
Nakon rekonstrukcije opremljen je dodatni prostor u suterenu objekta, koji do sada nije bio u javnoj funkciji, a koji može da posluži za dodatne programe (predavanja, izložbe, konferencije i promocije kamernog tipa).
- Bilo bi dobro da novi prostor zaživi i da se ovdje dešavaju ne samo promocije, večeri i razgovori o Јovana Cvijiću i na temu njegovih naucnih disciplina, već može to da bude daleko širi opseg tema. Potrudićemo se da se ovdje stalno nešto dešava - rekla je Korićanac.
Sutra će u toj galeriji, koja još uvijek nema ime, biti otvorena izložba "Karst" grafičara i slikara iz Beograda Veljka Mihajlovića.
- On je u čast Јovana Cvijića uradio i pripremio ovu izložbu. Karst je bila Cvijićeva doktorska teza i tema sa kojom je ušao na velika vrata u evropsku i svjetsku nauku, u enciklopedijama i dalje stoje termini koje je Cvijić uveo u karstologiju. U svim zemljama možete da čujete srpske termine za kraške oblike - rekla je Korićanac.
Adaptacijom Muzej je dobio i veći prostor oko same kuće, u kome, prema riječima Tatjane Korićanac, mogu da se održavaju koncerti, a baštom dominira japansko drvo, koje je zasadio sam Cvijić i koje je jedno od samo tri primjerka u Beogradu.
Izvor: Tanjug