Kako poboljšati izborni proces u BiH? (VIDEO)
Ovim pitanjima bavi se Interresorna radna grupa koja je uključila predstavnike svih relevantnih institucija, a kao slabe tačke označene su izrada Centralnog biračkog spiska i njegovih izvoda, identifikacija birača na samom glasačkom mjestu, kao i prebrojavanje rezultata na biračkom mjestu i njihovo objedinjavanje na nivou izborne jedinice.
Da je potrebno tehnički poboljšati izborni proces u BiH, bremenit brojnim teškoćama, priča se već dugi niz godina. Ali ne realizuje.
- U jednom dijelu Centralna izborna komisija je opremljena i funkcioniše, međutim, po dubini to izgleda nije tako. Očekujemo da nas čuju oni koji odlučuju - navodi Branko Perić, član CIK BiH.
Nadležni su trenutno fokusirani na identifikaciju slabih tačaka kojih i te kako ima. Јedna od najkrupnijih, kažu, jeste izrada Centralnog biračkog spiska koja ima dvije velike mane.
- Prva je da jedan broj građana nije upisan u Centralni birački spisak, tu prije svega mislim na dijasporu, a druga da je jedan broj mrtvih zadržan na Centralnom biračkom spisku - kaže Suad Arnautović, predsjedavajući Interresorne radne grupe .
Slaba tačka je i identifikacija birača na samom biračkom mjestu, gdje se teži uvezivanju sa biometrijskim podacima IDDEEA-e uz pomoć novih tehnologija. Različite ideje su i u vezi sa ubrzanjem procesa objedinjavanja rezultata. Uz očekivanje da će tehnološkim osavremenjivanjem biti obuhvaćena biračka mjesta, kao najslabija karika izbornog procesa, iz opštinskih izbornih komisija ističu da bi izborni proces tako bio zaokružen.
- Na taj način bila bi ubrzano i komunikacija na relaciji OIK-CIK i time bismo dobili na tranparentnosti i efikasnosti, te na brzini rezultata koje OIK dostavljaju CIK-u - navodi Sanja Stanimirović Ostojić, predsjednica OIK-a Vlasenica.
Međutim, uvođenje novih tehnologija prate i brojna pitanja.
- Uvijek postoji problem sa tehnologijama koje su skupa. Uvijek se mora tražiti šta su prednosti, a šta problemi i šta je pravo rješenje za svaku pojedinačnu zemlju - ističe Piter Volf, ekspert Savjeta Evrope.
Šta je najbolje za BiH i dalje je pitanje bez konkretnog odgovora. Zatraženo je da bh. parlament hitno razmotri i usvoji strategiju za primjenu novih tehnologija.
Istovremeno, iz Interresorne radne grupe ukazuju da bi se na kratkoročnim mjerama trebalo raditi do izbora sljedeće godine, dok je rok za srednjoročne izbori 2026. a dugoročne 2040 godine. Sasvim izvjesno je da je elektronsko glasanje o kojem se mnogo pričalo na, i te kako, dugom štapu.