Počela žalbena rasprava u predmetu protiv zvaničnika Herceg-Bosne
Odbrana je najavila pobijanje udruženog zločinačkog poduhvata, pogotovo u dijelu koji se odnosi na učešće zvaničnika Republike Hrvatske u udruženom zločinačkog poduhvatu.
Pred Žalbenim vijećem prvi je govorio Јadranko Prlić, lider takozvane Herceg-Bosne koji je predočio šta je sve to Haški tribunal propustio da utvrdi, s ciljem da negira udruženi zločinački poduhvat i secesionističke namjere tadašnje takozvane Herceg-Bosne.
Prlić je u svom obraćanju Tribunalu kazao da je prošao kroz sav dokazni materijal koji je Pretresno vijeće propustilo, te je tražio od Žalbenog vijeća da ne poklekne pred završnim argumentima, podnescima i da pažljivo gledaju dokaze i "realni kontekst događaja".
Prlić je najavio i izlazak knjige, koja će objasniti šta je to Herceg-Bosna - i koja dokazuje suprotne namjere i njene ciljeve.
"U novembru 1993. godine, kada navodno postajem dio zločinačkog poduhvata - dolazi do odluke udruživanja hrvatskih zajednica, njih 46. Temeljem prikazanih dokumenata, pripremljena je karta opština koje su bile dio hrvatskih zajednica - a koje su bile dio Herceg-Bosne".
Prlić je onda govorio o pitanjima koja su pomenuta u nalogu od 1. marta.
"Uredi za odbranu formirani su u 46 opština. Umjesto par istaknutih Tuđmanovih citata iz 1991. godine, Vijeće je propustilo uzeti u obzir na desetine citata iz ostalih transkripata. U njima stoji da je Herceg-Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekajanja granica i za saradnju sa muslimanima", kazao je Prlić.
Prlić je u nekoliko navrata ponovio da je Vijeće pogrešno utvrdilo kriminalnu namjeru Herceg-Bosne, kazavši da nije bilo nikakve namjere preseljenja muslimana.
"Herceg-Bosna je obuhvatala sva slobodna područja, sve do formiranja FBiH 1994. godine. Dio od Tuzle, do Neuma - nalazi se 2.5 miliona ljudi pod zaštitom Armije BiH i HVO", kazao je Prlić.
On je kazao da je predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosna odgovarao HVO-u, a ne nekom izabranom klubu.
"Što je važno za preseljenje stanovništva, u ime svih ovih opština, Boban, a kasnije i Zubak su pregovarali o planovima i unutrašnoj organizaciji - a ne o podjeli, kako se smatra".
Prlić je kazao da je BiH podržavala cjelovitost BiH sve do potpisa Dejtona 1995. godine, te da je unija 46 opština nastala s ciljem odbrane u uslovima raspada Јugoslavije.
"Vijeće je propustilo primijetiti da HZ HB nije bila aktivna šest mjeseci, do početka rata u aprilu, kada se formira vojska. Cilj je bila odbrana od agresije, ali Predsjedništvo, odnosno Alija Izetbegović formira prvo Teritorijalnu odbranu, potom i Armiju RBiH - u osnovi muslimansku vojsku. Od 44 komadanta, 43 su bila Muslimani - niti jedan Hrvat", kazao je Prlić.
On je u izlaganju između ostalog i kazao da gdje god je djelovao HVO - Armija BiH nije.
Haški tribunal osudio je 2013. šestoricu zvaničnika nekadašnje Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, kao učesnike zajedničkog zločinačkog poduhvata u koji su bili uključeni i vođa Hrvata u BiH Mate Boban, ali i tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak i načelnik štaba Hrvatske vojske Јanko Bobetko.
Sud je potvrdio postojanje etničkog čišćenja i udruženog zločinačkog poduhvata, a za etničko čišćenje i stvaranje velike Hrvatske u koju bi ušli i dijelovi BiH, nekadašnji premijer Herceg-Bosne Јadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, a bivši ministar odbrane Bruno Stojić na 20 godina.
Komandanti Glavnog štaba Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković osuđeni su na po 20 godina zatvora, komandant vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, dok je načelnik kancelarije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić osuđen na 10 godina.
Ovo su nepravosnažne presude koje bi u drugom stepenu trebalo da potvrdi Žalbeno vijeće.
Izricanje presude Žalbenog vijeća očekuje se u novembru 2017. godine.
Izvor: N1/SRNA