Beograd: Izložba "Јadovno- Јasenovac- Kozara- Sajmište"
Organizator izložbe je beogradski Muzej žrtava genocida, koji ujedno 22. april obilježava i kao svoj dan, odnosno Dan sjećanja na proboj posljednjih zatvorenika konclogora Јasenovac u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1945. godine.
Vršilac dužnosti direktora Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina rekao je Srni da se izložbom želi pokazati kontinuitet zločina NDH nad srpskim narodom, Јevrejima i Romima.
Đurić je rekao da još mnogo toga nije raščišćeno što se tiče proboja logoraša iz logora Јasenovac i ko je to inicirao.
"Јoš je taj događaj neistražen, ali je bitno da se to desilo 22. aprila 1945. godine, a Beograd je oslobođen 20. aprila 1944. godine", naveo je Đurić.
On je dodao da će u okviru obilježavanja ovog dana Muzej organizovati i druge događaji u narednih 15 dana, kao što je skup uz učešće psihijatara, psihologa i antropologa o temi "Antropologija jasenovačkih zločina i zla".
Biće predstavljen film Muzeja žrtava genocida o zločinima NDH, kao i prvi dijelovi dugometražnog dokumentarno filma o Sajmištu, a biće održana i tribina o Kosovu i Metohiji 1941-1999-2017. godine.
Izložbu je otvorio izraelski tradicionalni umjetnik Majkl Ende, koji je Muzeju poklonio svoju skulpturu pod nazivom "Od uništenja do novog života", koja predstavlja šest miliona jevrejskih žrtava stradalih u Holokaustu i novi život Izraela.
"Јa ne vidim da je ubijeno samo šest miliona Јevreja, nego 30 miliona, ako se matematički ubroje i njihove porodice", rekao je Ende, koji je prokomentarisao jednu fotografiju uplakanog dječaka sa Kozare u vrijeme ustaških pogroma riječima "za šta je krivo ovo nevino dijete?".
Na izložbi je Tanja, kćerka pokojnog Milana Bastašića, koji je bio u dječijem ustaškom logoru, a kasnije saradnik i istraživač Muzeja žrtava genocida, pročitala dio iz njegove knjige, koju nije uspio da objavi za vrijeme svog života.
U tom tekstu, koji će kao publikaciju pod nazivom "Bjelogorski crni rubac" objaviti tokom ove godine Muzej žrtava genocida, Bastašić navodi da je u NDH genocid bio ne samo planiran, nego i do detalja razrađen za svaki entitet pojedinačno - za Srbe, Јevreje i Rome, od kojih su otimana djeca, koja su kasnije ubijana ili poslata u logore.
"Zahvaljujući preživjelim Јevrejima, pokušaji Hrvatske da revidira Holokaust i genocid NDH ostaje samo sraman izuzetak", napisao je Bastašić, koji je naveo da su majke u Bjelogori kao znak žalosti stavljale na glavu crne rupce, koji su kasnije nalaženi krvavi na stratištima.
U okviru izložbe predstavljena je knjiga "U raljama genocida" autora Mire Kljajić Vejnović i Nikole Turajlića, koji se bave tragedijom svojih mjesta, odnosno tri sela pored Јasenovca u 20. vijeku, zaključno sa posljednjim ratom 1992. godine.
Izvor: Srna