latinica  ћирилица
27/04/2017 |  07:47 ⇒ 28/04/2017 | 11:57 | Autor: RTRS

Razvojne šanse- "Јahorina ekonomski forum" okupio i svjetske investitore (VIDEO/FOTO)

Na Јahorini je u toku dvodnevni poslovni skup "Јahorina ekonomski forum 2017", koji organizuje Udruženje ekonomista "Svot" pod pokroviteljstvom predsjednika Milorada Dodika.
Јahorina ekonomski forum 2017. - Foto: RTRS
Јahorina ekonomski forum 2017.Foto: RTRS

Na skupu učestvuje više od 50 stranih i domaćih predavača, 300 delegata, gostiju i predstavnika medija.

Prvog dana biće govora o unapređenju privrednog ambijenta Republike Srpske, ali i cijele BiH.

I ove godine okupili su se visoki zvaničnici iz cijele zemlje, te predstavnici akademske zajednice i korporativnog sektora, a Forum će biti i mjesto susreta brojnih ambasadora, delegacija EU, parlamenta EU, delegata Grčke, Kine i drugih zemalja regiona, ali i šire.

Panel 6: Mladi iz Republike Srpske u biznisu-temelj budućnosti

Panel je posvećen mladim ljudima, kvalitetnim kadrovima, problemu odlaska mladih...Da li i koliko prepoznajemo svoje kvalitete, svoje ljude, svoje kadrove?

Panel 5: Stanje i perspektive tržišta rada u Republici Srpskoj

Ovaj panel je posvećen problemu nedostatka kvalifikovane radne snage, odlasku kvalifikovane i nekvalifikovane radne snage, demografskim podacima, reformi zavoda za zapošljavanje, reformi obrazovnog sistema, problemu zapošljavanja mladih, razvoju preduzetničkog duha i samozapošljavanju.

19.15... "I pored određenih rezultata koji pokazuju ekonomski rast, ipak ne možemo biti zadovoljni svim segmentima. Vlada Srpske je kroz akcione planove prepoznala najosjetljiviji dio stanovništva, kako bi pomogla pri zapošljavanju. Moramo prepoznati realni sektor i aktivnosti koje provodimo usmjerene su na realni sektor zapošljava. Mi smo kroz zakone definisali te mjere i treba ih realizovati", naveo je ministar rada i boračko invalidske zaštite Milenko Savanović. 

Direktor Zavoda za zapošljavanje Miroslav Vujičić rekao je da Zavod realizuje projekte zapošljavanja u privredi. "Omogućavamo ljudima da steknu prvo radno iskustvo. Trudimo se da sve projekte realizujemo, naravno ne upijevaju svi projekti, ali vršimo njihovu evaulaciju", naveo je on.

19.10... "Trenutno imamo 124.000 nezaposlenih lica, prošle godine smo imali 135.000.  Visikoobrazovnih je deset odsto i primjetno je povećanje nezaposlenih sa sa visokom stručnom spremom. Ako nastavimo sa hiperprodukcijom kadrova, imaćemo još više nezaposlenih", rekao je direktor republičkog Zavoda za zapošljavanje Miroslav Vujičić.

Vlasnik "Sava BN" Milorad Krstić rekao je da ovo preduzeće uglavnom zapošljava tehnologe, ali i da je u situaciji da mora dodtano da obučava kadar. "Imamo uopšte u društvi problem nekvalifikovane radne snage i takvi ljudi nastoje otići u inostranstvo, jer naše kompanije im ne mogu omogućiti željena primanja", naveo je Krstić.

Zoran Tošić direktor "Mreza Network" d.o.o Derventa smatra da je demografija srž problema. "U zadnjih 20 godina oko 20 miliona istočne, centralne i južne Evrope se preselilo u zapadnu evropu sa namjerom da se tu stalno nastane i to je trend i danas. Imamo problema da porodice odlaze. Mi smo prekvalifikovali ljude, naše radnike, slali u Njemačku da se obuče. Mi imamo kvalitet i moramo nešto promijeniti kako bi ljudi ostali. Moramo pomoći Zavodu za zapošljavanje", rekao je Tošić.

Goran Račić predsjednik područne privredne komore Banjaluka istakao je da je nezaposlenost u Srpskoj veliki problem. "To što se smanjio broj nezaposlenih, ne mora značiti da su se oni zaposlili. Јedan dio više ne traži aktivno posao, a drugi je  otišao na rad u inostranstvo. Imamo dosta nezaposlenih koji rade na crno, a ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje, samo što se vode kao nezaposleni. Mi tražimo da se oni koji ne traže aktivno posao, skinu iz evidencije nezaposlenih. Moramo stvoriti jednake uslove za sve", rekao je Račić.

Panel 4: Savremeni izvori finansiranja

Ovaj panel je posvećen novim izvorima finansiranja- Koliko poznajemo i u kojoj mjeri koristimo savremene izvore finansiranja, da li dovoljno koristimo investicione fondove...

Panelisti: mr Milimir  Durmić (direktor "Drina osiguranja"), doc. dr Predrag Gajić (Komisija za HOV Republike Srpske), Frank Јin Li (direktor "SINO-RS Investment Group a.d .Banjaluka), Erik Šafer (Wirtschafts Hoch Universitat Koblenz) i prof. dr Aleksandar Živković (Ekonomski fakultet Beograd).

Panel 3: Tradicionalne vs. savremene industrije

17:50... "Јavni sektor nema tako privlačne plate za IT inženjere, tako da administracija uopšte nije privlačna za njih. Uopšteno, glavni nam je problem finansijske prirode, jer u drugim zemljama ti inženjeri mogu da zarade više i idu tamo da nešto više i nauče. Mi moramo da se potrudimo da poboljšamo uslove i da se tako oslonimo na svoje snage", istakla je mr Svjetlana Perković, pomoćnik direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

17.40... "Imamo situaciju da univerziteti proizvode kadar koji nije spreman za indistriju. Nisu tu samo Univerziteti krivi. Ovdje je u pitanju zajednička  i kolektivna odgovornost. Pojavljuju se firme koje rade sa novim tehnologijama, koje se lako prilagođavaju tržištu, a mi nemamo kadar spreman za to. Neće privatne firme edukovati, mi moramo da damo tehnologiju kako bi onda univerziteti edukovali kadar. Treba da dobijemo dodatnu vrijednost od studenata. Treba da se uključi momenat intelekta, kako bi kreirali novu vrijednost. Privatne firme moraju komunicirati sa univerzitrtima kako bi stvorili kvalitetan kadar", izjavio je ovo Amer Hadžikadić, direktor "Oracle BiH".

17.15... "Moramo koristiti nove tehnologije i doći do informacije šta uraditi da se što bolje prilagodimo tržištu. Ono što je bitno je da inudustrija proizvodi, da je konkurentna. Mora se modernizovati proizvodnja koristieći IT tehnologije", rekao je direktor Inovacionog centra Banjaluka Drago Gverić.

 Direktor "Microsoft BiH" Omar Krivošija istakao je da često pričamo o digitalnoj transformaciji.

"I IKT (Informaciono komunikacione tehnologije) sektor se transformiše, jer tako vrijeme sam zahtijeva", rekao je Krivošija. Što se tiče tradicionalnih industrija on ih, kako kaže, ne bi upoređivao sa savremenom, već bi trebalo otkriti kako savremene mogu pomoći razvoju tradicionalnih.

Sekretar Udruženja za informaciono komunikacione tehnologije u Privrednoj komori Srpske Slobodan Dragičević je naglasio značaj IKT koji može pomoći svim industrijama kao neka vrsta servisa.

"Ptoblem je što naši inženjeri i studenti nemaju dodira sa proizvodnjom i sami ne znaju šta pruža sektor proizvodnje. Bitno je naglasiti da je i sektor obrazovanja jako bitan, kao i razmjena studenata",rekao je Dragičević.

17.00... Na ovom panelu biće riječi o tome da li je došlo vrijeme novih industrija. Drvna i metalna industrija, odnosno poljporivreda i poljoprivredna proizvodnja tradicionalno se navode kao komparativne prednosti Republike Srpske , ali sve se češće čuje kako je Srpska i rasadnik inženjera i programera.

Prof. dr Edvard Јakopin predstavnik Ministarstva privrede Srbije je istakao da je životni standard u zemljama Zapadne Evrope je sedam puta veći i odnosu na Јugoistočnu Evropu.

"Najveći izazovi su u prerađivačkoj industriji i u Srbiji i u Srpskoj. Naš najveći izazov je da "uhvatimo" tehnološki korak u odnosu na zemlje EU, ali i još nekim zemljama koji su "trčale" brže od nas. Makroekonomski pokazatelji su stabilni. Veliki značaj imaju investicije, ali i inovacije. U inovacije treba ulagati, a poslije očekivati rezultate. Vlada Srbije ulaže u inovacije. Važno pitanje su i sirovine, to jest učešće sirovina u izvozu. U BiH to nije visoko. Cilj je osloniti se na vlastite snage", rekao je Јakopin.

Panel 3: Tradicionalne vs. savremene industrije

Panel 2: Građevinarstvo kao faktor razvoja domaće ekonomije

14.10... Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić izjavila je danas na Јahorini da se građevinarstvo i građevinska industrija u Srpskoj, kao i u BiH i drugim zemljama, svakodnevno suočava sa velikim izazovima i problemima, uključujući i ekonomsku krizu koja je dominantno uticala na razvoj privrede u cjelini. Ona je u svojstvu uvodničara na panelu "Građevinarstvo kao faktor razvoja domaće proizvodnje", u okviru "Јahorina ekonomskog foruma 2017", navela da je evidentno da ti izazovi stalno dobijaju na intenzitetu.

Ostali učesnici ovog panela, predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić, generalni direktor "Ksela BH" Emir Kadrić, direktor "Urbis centra" Snežana Mrđa Badža, suvlasnik "Integral inženjeringa" Slobodan Stanković i direktor "Auto-puteva Republike Srpske" Dušan Topić govorili su o infrastrukturnim radovima kao zamajcu malih ekonomija, o investicijama, domaćim potrebama i kapacitetima, nastupu na stranim tržištima, preprekama u građevinskom sektoru, urbanističkim planovima, kao i mogućnostima realizacije većih infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj.

Panel 1: Specijalne ekonomske zone (SEZ) – prilika za uspjeh

14.05... "Nemojte se plašiti da kreirate ekonomske zone. Morate da stvorite povoljne uslove. Mi se nalazimo u globalnoj ekonomiji i morate biti ažurni i sa kreiranjem zakona. Da pobjedite na tržištu sa specijalnom zonom nije lako, ali morate se potruditi i sve zavisi od investitora", naglsio je Huan Torents, predsjednik Međunarodnog udruženja slobodnih i ekonomskih zona.

13.40... "Koncept Slobodnih zona podrazumijeva i poreska oslobađanja. U Srbiji postoji 14 slobodnih zona. 25.000 radnika radi u našim zonama, a u svakoj imamo po jednu multinacionalnu kompaniju. Investicije svake godine iznose oko 200 miliona evra, što pokazuje da su slobodne zone dobre za razvoj i investicije," poručio je dr Dragan Kostić, predsjednik Grupacije slobodnih zona Privredne komore Srbije i izvršni direkto Slobodne zone Pirot.

Panel 1: Specijalne ekonomske zone  – prilika za uspjeh

13.30... "Mi u Srbiji imamo već 10 godina ovaj model zona. Naravno i zakonski je to regulisano. Mi danas imamo mnogo i industrijskh zona. Skoro 16.5 milijardi investicija smo imali u zadnjih 15 godina. Došli smo da faze da ovo sve ima smisla", naglasio je ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije Branislav Nedimović.

13.15... Ministar za ekonosmke odnose i regionalnu saradnju i član Savjeta za uspostavljanje specijalnih ekonomskih zona Zlatan Klokić rekao je da Specijalne ekonomske zone predstavljaju zone na kojima se posluje pod slobodnijim uslovima i koje obhvataju jedan geografski dio zemlje.

"Tu bi se našao i veliki broj korinsika, a cilj je novo zapošljavanje. Zahtijeva takođe velika finanskijska ulaganja, što je jedina mana ovog modela. Druga opcija je da proširujemo već postojeće poslovne zone. Ideja je da ove zone postanu Specijalne enkonomske zone. U pitanju su kineski modeli, ali i kineski investitori. Treće rješenje je uspostavljanje u punom formati, ali ne isključuje dislociranje unutar već postojećih zona", naglasio je ministar Klokić u okviru panela Specijalne ekonomske zone – prilika za uspjeh.

O razvoju Specijalnih ekonomskih zona govorili su još i direktor Odjeljenja za saradnju sa međunarodnim organizacijama Ministarstva ekonomije Republike Azerbejdžan i predstavnik "China International Engeneering Consulting Corporation" Јitong Vang.

12.20... "Danas smo na Forumu mogli da čujemo niz podataka. Ovdje postoji rast ekonomije, postoje uspješna preduzeća. Stepen zaduženosti nije toliki koliko se često u javnosti spominje. Imamo ambicije da relativno smanjimo zaduženje. Ne uzimaju se sredstva da bi se krpio budžet", rekao je predsjednik Srpske Milorad Dodik na pres konferenciji održanoj u okviru "Јahorina ekonomskog foruma".

- Restruktuiranje duga Srpske je u ozbiljnoj fazi. Mi ove godine imamo 700 miliona KM da vratimo. Do kraja osmog mjeseca bi se ti razgovori trebali završiti. Ako bi to rješili, došli bi do suficita od 500 miliona KM. Razgovori su veoma ozbiljni. Radimo na tome, poručio je Dodik.

Na pres konferenciji koja je održana u okviru "Јahorina ekonomskog forum" predsjednik Organizacionog odbora Goran Račić istakao je da je bitno da se razgovara o svim važnim ekonomskim temama. "Razgovaraćemo o energetici. Pričaćemo o građevini, građani se danas više orjetnišu na kupovanje stanova i nekrentnina, nego na štednju", naglasio je Račić.

Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark rekao je da bi Srpska i FBiH trebali da između sebe što više trguju, a naravno i sa svim zemljama regiona. "To sam najviše isticao tokom plenarne sjednice, kaže Vigemark. Trgovina je jedan od ključnih elemenata. Zabilježena je tendecija rasta izvoza iz BiH prema EU i to za 11 odsto. Inicijativa premijera Srbije ѕa jedinstvo tržišta na Zapadnom Balkanu je jako važna. Imate potpunu podršku EU da što prije postanete članica STO. Potrebno je da BiH što više trguje, potreban je veći izvoz. Srbija je uspjela da prepolovi nezaposlenost i to treba primijeniti i ovdje", poručio je Vigemark na pres konferenciji.

 

Plenarna sjednica: Globalna ekonomska kretanja i male ekonomije

11.00... "Rast BDP je jako važan za Srbiju. Čak je premijer Srbije Aleksandar Vučić osnovao Savjet za praćenje BDP-a. Srbija već sprovodi teške ekonomske reforme. Rezultati su već vidljivi, jer smo 2016. godinu završili sa minimalnim deficitom u budžetu. Ono što jeste rak rana naših ekonomija je nezaposlenost, što smo ipak uspjeli smanjiti", istakao je ministar privrede u Vladi Srbije Goran Knežević. On je poručio je plan Vlade Srbije snažan rast privrede u narednim godinama. "Važno nam je privlačenje investicija kao i razvoj malih i srednjih preduzeća", poručio je Knežević.

Јahorina ekonomski forum 2017

10.45... Šef delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark istakao je na "Јahorina ekonomskom forumu 2017" da građani BiH moraju razmišljati o lokalnom nivou jer na tom novou nastaje najviše radnih mjesta, mala i srednja preduzeća. "Rast od tri posto i nije loše, ipak cijeli region mora da ima veći ekonomski rast", poručio je Vigemark i dodao da se BiH treba pridružiti Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i da dobije podršku članica STO. Morate da trgujete sa svima, istakao je Šef delegacije EU u BiH. 

Milorad Dodik, predsjednik Srpske

10.20... "Republika Srpska je mala zajednica i ekonomija i zato je potrebna njena šira ekonomska integracija", poručio je predsjednik Srpske Milorad Dodik obraćajući se učesnicima "Јahorina ekonomskog foruma 2017" .

- Ekonomija Republike Srpske pokazuje održivost, čak i nakon poplava 2014. godine - naglasio je Dodik.

On je istakao da je Republika Srpska u proteklih godinu dana, od prošlogodišnjeg "Јahorina ekonomskog foruma", realizovala nekoliko velikih investicija, navodeći kao primjer otvaranje Termoelektrane Stanari, čime je za 28 odsto povećana proizvodnja električne energije u Srpskoj.

"To nas je ponukalo da ozbiljnije razmišljamo o novim energetskim projektima, jer smatramo da je to razvojna šansa", rekao je Dodik na otvaranju "Јahorina ekonomskog foruma 2017". "U ovoj godini, Republika Srpska će otvoriti dodatnih 35 kilometara auto- puta i spojićemo Banjaluku i Doboj s namjerom da dalje gradimo prema Bijeljini, a očekujemo da će i auto-put koji se gradi od Sarajeva ka Savi, ka granici sa EU imati svoju dinamiku", naveo je Dodik.

Dodik je izrazio želju da učesnici ovogodišnjeg ekonomskog foruma budu kreativni i da prepoznaju dobre šanse, ali i probleme koje treba rješavati da bi se uputili u razvijeno i stabilno društvo.

"Za razvoj ekonomije ključno pitanje je stabilnost, prije svega, politička i to nam u kontinitetu ne ide naruku", rekao je Dodik, podsjećajući da su se u posljednje vrijeme mogle čuti olako izrečene ocjene da je region u problemu i da se stvari odvijaju loše.

Јahorina ekonomski forum 2017

Dodik je istakao da, bez obzira na postojeće izazove koje neki vide kao elementarni uzrok za destabilizaciju, region pokazuje da je stabilan.

"To je za nas važno, jer bez regionalne stabilnosti ne možemo da privučemo, niti da animiramo bilo koga ko bi ovdje ulagao ili došao da se bavi biznisom", naveo je Dodik i dodao da su najbolji oni koji već ovdje rade – iz zemalja EU, regiona, Rusije, Kine.

Predsjednik Srpske je naveo da se rast BDP od tri odsto može održati, a to govore i procjene Svjetske banke, ali uz određene mjere. Dodao je da je Srpskoj potreban i veći rast BDP. Naglasio je da je Republika Srpska ispunila skoro sve  obaveze iz Reformske agende i da namjera da sve provede, ali da je važno da se i ostali tako ponašaju.

- Vjerujem, ipak, da možemo da napravimo bolje uslove. Veoma teško možemo izdržati konkurenciju kada liberalizujemo uvoz i tu su već vidljivi problemi. Treba posebno da zaštitimo našu poljoprivrednu proizvodnju - rekao je predsjednik Srpske.

Dodik je rekao da privrednici Srpske intezivno kontaktiraju sa privrednicima iz Kine. Podsjećajući da je kineska ekonomija trenutno u ekspanziju, govorio je o iskustvima tokom saradnje s kineskim kompanijama na projektu izgradnje TE Stanari. Dodik je kao produktivan projekat istakao formiranje ekonomskih zona, u čemu Kina ima bogato iskustvo. za Srpsku je, kako je naveo, veoma važno da sagleda i planira kako da razvija slobodne ekonomske zone.

Važna tema je, navodi, kako da se smanje dugovanja, koja i nisu toliko velika kao što neki prikazju. Potrebno je smanjiti dug, kako bi se ojačale privredne aktivnosti, istakao je predsjednik Srpske.

- Moram da se zahvalim evropskiim bankama koje nas prate u izgradnji infrastrukute, posebno putne. Vidimo da ima dosta zainteresovanosti za ulaganje kod nas iz Italije, Slovenije - kaže Dodik.

Kao ključno pitanje, Dodik je naveo konekciju i saradnju sa privrednicima u regionu. U vezi s tim, naveo je da bilans nije na strani Srpske i da to treba poboljšati i zaštititi primarnu proizvodnju. Ističe da Srpska ima resurse i komunikacije, ali da to ima i čitav region, što mu pruža dobru perspektivu. To bi bila šansa i za veće zapošljavanje i razlog da mladi ostaju na ovim prostoprima.

Goran Račić predsjednik Organizacionog odbora

10.15... "Moje mišljenje je da moramo biti pobjednici ovih turbulentnih problema. To neće biti lako, ali će forum pomoći da se formiraju najbolja rješenja, koja mogu pomoći i Vladi Srpske. Moramo biti svjesni da imamo nepovoljnu strukturu privrede, mala preduzeća", istakao je predsjednik Organizacionog odbora Goran Račić na otvaranju "Јahorina ekonomskog foruma 2017".

....................................................................................................................................................................

Drugog dana "Јahorina ekonomskog foruma 2017" predviđen je panel "Energetski sektor Republike Srpske-potencijal za budućnost". Panelisti će prikazati trenutni presjek energetskog sektora na osnovu proizvodnje i distribucije električne energije u Srpskoj, razvojnih i investicionih planova EPRS, ekonomske opravdanosti razvojnih planova i obaveza prema preuzetim međunarodnim ugovorima u vezi sa zelenom ekonomijom.

Panelisti: Petar Đokić (ministar industrije, energetike i rudarstva Srpske), Zoran Ivković (potpredsjednik "EFT Group", dr Željko Kovačević (generalni direktor EPRS), Dejan Ljuština (član Uprave i partner za konsalting PwC Hrvatska), Cvjetko Žepinić (izvršni direktor "Elektroprenosa BiH") i predstavnik "Shangai Electric Group Co".

Na Panelu "Uloga medija u kreiranju poslovne klime biće riječi o tome koliko mediji mogu uticati na to da se slika naše stvarnosti promijeni i da li dobro ispričana ekonomska priča ima priliku ili možda već jeste jedan od pokretača razvoja ekonomije u Srpskoj.

Na Panelu 9- "Evropska unija-put u (ne)izvjesnost" učestvovaće predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović.

Posljednji panel "Јahorina ekonomskog foruma 2017" posvećen je perspektivama razvoja drvoprerađivačkog sektora Republike Srpske.

Očekuje se da ovaj forum preraste u tradicionalno okupljanje, te da zauzme svoju poziciju među vodećim poslovnim dešavanjima ovog tipa u regionu i da ujedno privrednicima i predstavnicima BiH pomogne u razmjeni ideja, znanja i iskustava koja mogu pomoći kreiranju boljeg poslovnog ambijenta, privlačenju novih investicija i sveopštem privrednom razvoju, kako Republike Srpske, tako i cijele BiH.

Јahorina ekonomski forum 2017.
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017.
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017.
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017.
Foto: RTRS

Јahorina: Ekonomski forum 2017
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017.
Foto: RTRS

Јahorina: Ekonomski forum 2017
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017.
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017.
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017.
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017.
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017.
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017.
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017.
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017.
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017. - drugi dan
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017. - drugi dan
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017. - drugi dan
Foto: RTRS

Јahorina ekonomski forum 2017. - drugi dan
Foto: RTRS

Delegacija Republike Srpske potpisala memorandum sa Kinezima
Foto: RTRS

Delegacija Republike Srpske potpisala memorandum sa Kinezima
Foto: RTRS