latinica  ћирилица
22/06/2017 |  18:52 ⇒ 21:04 | Autor: RTRS

Burno na konferenciji o haškom nasljeđu (VIDEO)

Nakon skoro četvrt vijeka postojanja, Haški tribunal krajem godine zatvara svoja vrata. Zatvara i poglavlje međunarodnog procesuiranja zločina posljednjeg rata na ovim prostorima.
Konferencija o haškom nasljeđu - Foto: RTRS
Konferencija o haškom nasljeđuFoto: RTRS

Iako je oko 5.000 osumnjičenih još neprocesuirano, vodeći ljudi Haškog suda i tužilaštva, riječima hvale na vlastiti račun, otvorili su u Sarajevu trodnevnu konferenciju posvećenu svom nasljeđu. Na Konferenciji opet nije bilo srpskih žrtava.

Lamentiranje žrtava proteklog rata, za koje su tvrdili i još tvrde, da nemaju naciju i vjeru, zamijenio je euforični zanos karijernih pravnika godinama dobro plaćenih u Hagu, o vlastitom učinku. Od "teškog eksperimenta", kako i sami priznaše, postali su, u svojim odama i hvalospjevima, nezamjenjivi djelioci pravde.

A "eksperimentalna pravda" na Haški način - 161 optužena osoba! Više od 70 odsto Srba, 20-ak odsto Hrvata i manje od 10 procenata Bošnjaka. Omjer izrečenih presuda na štetu Srba, još porazniji. Po istom reciprocitetu kako su među haškim zidinama, skoro četvrt vijeka, revizionistički "dijelili" pravdu, tako su danas i ocijenjeni od strane žrtava. Da li željni samo aplauza, vodeća srpska udruženja proistekla iz posljednjeg rata, na Konferenciju ni pozvali nisu.

- Doživljavam to kao nevjerovatnu količinu projektovanog načina satanizacije, diskreditacije Srba a što je još poraznije i žrtava iz reda srpskog naroda - kaže Nedeljko Mitrović, predsjednik Republičke organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.

Očekivane aplauze za učinak nisu dobili ni od predstavnika hrvatskih Udruženja.

- Hrvati su suđeni samo oni koji su činili zločine, ali ne i oni koji su činili zločine nad Hrvatima - kaže Anđelko Kvesić, predsjednik Hrvatskog udruženja logoraša.

I na kraju logičan slijed - bilo je i takvih među žrtvama, koji "dlanove nisu štedjeli".

- Haški tribunal je itekako ispunio svoju obavezu - rekao je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

To što su žrtve dvije od tri u BiH postojeće nacionalne zajednice njihovim "eksperimentalnim presuđivanjem", nezadovoljne za odlazeće Haške zvaničnike i nije problem.

Nije bio ni svih prethodnih godina, dok su im nevoljnici, pored istražilaca i saradnika, tokom posjeta uglavnom Sarajevu, prinosili dokaze o stotinama logora za koje niko kažnjen nije, o hiljadama ubijenih Srba u Podrinju, ili u Sarajevu, o preteči Islamske države na Ozrenu. Uzalud! Odlazeće brine jedino što rezultati njihovih "remek djela" nisu opšteprihvaćeni.

- Ono što je za žaljenje je da uprkos tome što su utvrđene činjenice i u Haškom tribunalu i ovdje, situacija sa poricanjem zločina je gora nego ranije - rekao je Serž Bramerc, glavni tužilac Haškog tribunal.

Smeta Bramercu i to što Haška revizija bolne nam prošlosti, nije prepisana u istorijske udžbenike. I što neće biti, bar dok se pred lice pravde ne izvede još oko 5.000 osumnjičenih zločinaca. Oni i definitivno ostaju teret domaćeg pravosuđa.

V.d. glavnog bh. tužioca Gordana Tadić najavljuje promjenu prakse i izmijenjenu Strategiju procusurianja.

- Moraju se najprije raditi predmeti najsloženijih ratnih zločina, što je u nadležnosti Tužilaštva BiH a ostali predmeti, ukoliko izmijene Strategiju budu usvojene, biće prebačeni na niže nivoe - navela je Tadićeva.

Sličnih obećanja, slušali smo i ranije. No na obećanjima je ostajalo! I na selektivnosti suđenja po uzoru na Hašku. Član Predsjedništva BiH Dragan Čović kaže, zbog toga što je politika u domaće pravosuđe bila umiješala svoje prste. Kao domaćin haškim hvalisavcima, Čović nije štedio kritike. Područja, pa i samo Sarajevo, etnički čistija sada nego po okončanju rata i podjele unutar BiH po nacionalnim šavovima - jače nego s kraja 90-ih godina, Čović veže sa presudama za ratne zločine i u Hagu i na bh tlu.

- Vrlo jasno kažem, kad je u pitanju odnos prema nekim fenomenima i institutiam kao što je Udruženi zločinački poduhvat, da vjerujemo da mu nije mjesto u procesima pred Haškim tribunalom, jednako tako i u BiH kroz naše pravosuđe - kaže Čović.

I dok Haški tribunal i faktički polako zatvara svoja vrata, za srpske i hrvatske žrtve ostaje gorčina. Njima ih je kažu "zalupio" još odavno.

So na ranu i najava da će sva arhivska građa iz Haga biti preseljena u gotovo jednonacionalno Sarajevo. Bude li se njome raspolagalo onako kako je godinama vojnom arhivom, po kojoj su rovarili samo odabrani Bošnjački generali, žrtve i istražioci, nema sumnje da će revizija istorije biti nastavljena. A pravda na bh. tlu sve nedostižnija.