latinica  ћирилица
02/07/2017 |  17:14 ⇒ 19:32 | Autor: RTRS

Koji su simptomi gojaznosti i kako ih uspješno kontrolisati

Gojaznost znači da osoba ima previše sala, a to nije isto kao kada je neko predebeo. Osoba sa viškom kilograma teži više nego bi trebalo u odnosu na težinu svojih kostiju, mišića, masti i vode u tijelu. Kod gojaznosti se, međutim, radi o akumulaciji abnormalnih količina masti.
Gojaznost - Foto: ilustracija
GojaznostFoto: ilustracija

Ljudi se smatraju gojaznima kada je njihov indeks telesne mase veći od 30, dok se normalan indeks tjelesne mase kreće između 25 do 30. Indeks tjelesne mase je težina tijela podijeljena kvadratom visine i izražava se u kilogramima po metru.

Zbog nemogućnosti da odole emocionalnim signalima i nekontrolisanom unosu hrane, gojaznost za 60 odsto više pogađa žene nego muškarce. Genetika, kalorijska neravnoteža i loš izbor načina života su neki od brojnih razloga gojaznosti. Višestruke trudnoće i savremeni način života, koji podrazumijeva mnogo sjedenja, u poređenju sa životom nekoliko decenija unazad, rezultira porastom broja gojaznih žena.

Konkretni simptomi gojaznosti

Gojaznost kod žena vodi do gomilanja masnog tkiva oko stomaka, što predstavlja rizik za kardiovaskularne bolesti, visoki pritisak i dijabetes. Gojazni, kao djeca, imaju veće šanse da budu gojazni i kao odrasle osobe. Steroidi i još neki lijekovi mogu da imaju štetan uticaj na težinu i mogu dovesti do gojaznosti.

Glavni problem je konzumiranje hrane koja ima puno kalorija i nedostatak fizičke aktivnosti koja bi uticala na sagorijevanje viška kalorija. Takođe, žene koje imaju sporiji metabolizam imaju više problema sa održavanjem težine. Simptomi gojaznostu su poremećen san, kratkoća daha, žučni kamen, proširene vene, apneja u snu...

Indeks tjelesne mase koristi se za dijagnozu gojaznosti, pa ako je viši od 30, osoba se smatra gojaznosm. Postoji i instrument - kalibarski šestar, kojim se može izmjeriti tjelesna mast mjerenjem debljine kože.

Kako je uspješno kontrolisati

Gojaznost se može kontrolisati povećanjem tjelesne aktivnosti i redukcijom unosa kalorija. Potrebna je prilagođena dijeta koja sadrži zdrave monozasićene i polizasićene masti.

Ugljeni hidrati i nezdrave masti moraju se smanjiti, a unos hrane bazirane na kalcijumu, kao što je kelj, brokoli, losos, kupus, mora se povećati. U ishranu treba uvrstiti žitarice od cijelog zrna, sjemenke i lisnato povrće.

Redovno kretanje i vježbanje od 60 minuta što više dana nedjeljno čuva od gojaznosti.

Izvor: nedeljnik.rs