Film o Aliji Izetbegoviću snimaju u zloglasnom sarajevskom logoru za Srbe (VIDEO)
720 minuta u šest epizoda – tako su turski scenaristi, sa turskim glumcima zamislili da predstave život Alije Izetbegovića. Scenario, domaćoj javnosti nepoznat, pisali su Turci pod nadzorom svojih istoričara, a već na predstavljanju serije dalo se zaključiti da stiže još jedna jednostrana istorijska priča.
Dokazuju to i lokacije snimanja – naročito ona u Tarčinu, prostoru gdje se nalazio “sarajevski Aušvic” i onom za koga postoje svjedočenja da ih je i glavni lik serije za života obilazio. 25 godina kasnije, obilazi ih njegov sin, ali ovog puta na setu snimanja serije baš o svom ocu.
“Čitav njegov život je ustvari bio borba, otpor, borba sa silama koje su naoko izgledale daleko nadmoćnije u odnosu na njega. Međutim, nisu bile nadmoćne čim ga nisu slomile”, rekao je Izetbegović.
Nisu slomile njega, ali jesu brojne nedužne civile – njih 24 umrlo je baš u logoru “Silos” zbog posljedica fizičkog zlostavljanja, prebijanja, torture i mučenja glađu. Sigurno je da se ove istorijske činjenice u seriji neće naći, ali zato sjećanja čuvaju preživjeli.
Vinko Lale ističe da u 20. vijeku doživijeti takve torture za ljudski um prosto neshvatljivo.
“Kroz Silos u Tarčinu prošlo je preko 700 ljudi, 13 žena, jednu su doveli u sedmom mjesecu trudnoće i bila je logoru. Najmlađi logoraš imao je 14, a najstraiji 82 godine”, priča Spasoje Kovačević.
Za logoraše i organizacije proistekle iz rata ovo je jasna poruka da političko Sarajevo ne odustaje od ideje unitarne Bosne i Hercegovine. Snimanje na lokacijama poput Tarčina i predstavljanje priče po mjeri samo jednog naroda, smatraju u organizacijama, neće donijeti ništa dobro po BiH.
"Koliko animoziteta imaju prema Srbima gdje upravo ovih dana snimaju seriju o Aliji Izetbegoviću u Tarčinu, tamo gdje je on lično naredio da se otvori logor za Srbe. Ovo je fašistički potez od samog režisera, a pogotovo ljudi koji to dozovljavaju”, istakao je Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske.
Nedeljko Mitrović, predsjednik Republičke organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, naglasio je da je gotovo nemoguće snimanje ovakvog jednog filma koji će izazvati samo dublje podjele i nepovjerenje u Bosnu i Hercegovinu.
Nemoguće jeste, ali u zemlji apsurda poput BiH, sve je moguće. Јoš veći apsurd je to što ovo nije prva jednostrana priča o ratnoj istoriji BiH, i priča koja se iz prošlosti vraća u vremenu kada se, bar deklarativno, svi zalažu za mir i jedinstvo, naročito ono u pogledu evropske budućnosti.
Turski scenaristi svoju očaranost likom i djelom Alije Izetbegovića nisu krili, ali su očito zaboravili da u Bosni i Hercegovini i dalje žive tri naroda.