latinica  ћирилица
15/08/2017 |  17:17 ⇒ 16/08/2017 | 09:28 | Autor: RTRS

Druga strana navodnog pojeftinjenja lijekova-skuplji lijekovi iz slobodne prodaje (VIDEO)

Igra farmaceutske industrije, onih koji kontrolišu cijene lijekova i građana kao krajnjih korisnika nastavlja se i dalje.
Lijekovi - Foto: RTRS
LijekoviFoto: RTRS

Tek je treći mjesec od kada je u potpunosti na snagu stupio Pravilnik koji je cijene lijekova na recept u nekim slučajevima i prepolovio.

Farmaceuti su ostali bez dijela kolača, pa su odlučili da ga uzmu tako gdje niko ne kontroliše – na lijekovima za koje nije potreban recept.

Јeftino i prihvatljivo onima koji lijekove ne piju.

Početkom juna novi Pravilnik doživio je potpunu implementaciju, a Bosna i Hercegovina po prvi put uredila svoje tržište lijekova.

I dok su cijene pale za lijekove na recept, oni koji se bez recepta uzimaju sada su dosta skuplji.

- Bezreceptni lijekovi čine ukupno 15% tržišta lijekova i istina je da su pojedini lijekovi iz ove kategorije poskupjeli, odnosno da su njihove cijene danas više nego što su bile u periodu prije stupanja na snagu ovog podzakonskog akta. Farmaceutska industrija time kompenzuje određene gubitke nastale snižavanjem cijena, pojašnjava Binjana Tubić, pomoćnik direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.

Nepotrebne namete i naknadu za obradu lijekova od 1,40KM – potrebno je ukinuti, PDV za lijekove smanjiti i korekcijama regulisati veleprodajne i maloprodajne marže – prijedlozi su to člana Stručnog savjeta nadležne Agencije, Lazara Prodanovića.

- Na nespremnost farmaceutske industrije i nespremnost kreatora politika da se ozbiljno uključe u ove aktivnosti bez obzira na sve – velefarmacije i maloprodaje lijekova u BiH najveći profit od svega ovoga zarađuju, dok trpe građani i javni fondovi, dodaje Prodanoić.

Farmaceuti to ne vide i kažu – Pravilnik se u potpunosti poštuje.

Naglašavaju da su nova pravila naštetila najviše njihovima kasama.

- Naravno da je primjena tog Pravilnika uticala na naše poslovanje i smanjenje prometa, a o egzaktnim podacima i tačnom efektu kako na promet tako i na profitabilnost ove djelatnosti, zaista je nemoguće u ovom momentu govoriti, ističe Nataša Stanojević, komercijalni menadžer "Moja apoteka".

Novom pravilniku farmaceutske industrije očito su našle nedostatke.

U Agenciji su izračunali da je, recimo, Midol sada skuplji za gotovo marku u odnosu na decembar prošle godine.

Cijena Andola gotovo je duplo veća.

Sirup Febricet, krajem godine koštao je marku i osamdeset. Njegova sadašnja cijena je četiri marke.

Rješenje traži i građani koji po lijekove nerijetko idu u zemlje okruženja, poput Srbije u kojoj je lijek iz BiH jeftiniji nego na domaćem.