Briga za srpski jezik i ćirilicu treba biti svakodnevna (VIDEO)
Stručnjaci kažu da većina evropskih zemalja ne poznaje kategoriju elementarno nepismenih, ali na našim prostorima još ima onih koji umjesto potpisa stavljaju krst ili otisak prsta.
"Takva nepismenost kod nas se iskorenjuje – to je ipak zanemarljivo. Јa mislim da mi i u evropskim okvirima stojimo bar u nekoj sredini, relativno dobro sa tom osnovnom pismenosti, da je ipak većina ljudi obuhvaćena osnovnoškolskim obrazovanjem", kaže Sreto Tanasić, direktor Instituta za srpski jezik SANU.
U savremenom svijetu stručnjaci sve češće koriste pojam funkcionalne pismenosti.
"Većina ljudi misli da je pismen onaj ko zna čitati i pisati – to danas nije, dakle danas razlikujemo i funkcionalnu pismenost i elementarnu pismenost, ali pismenost jeste zapravo u pravom smislu – vladanje dobrim jezičkim standardom, i u usmenom i u pismenom izražavanju", naveo je Veljko Brbović, upravnik katedre za srpski jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Funkcionalna pismenost, između ostalog, podrazumijeva da budemo pismeni u struci, što pretpostavlja i vladanje kompjuterskom tehnikom. Pismenost je znanje vlastitog jezika i ljubav prema njemu, jer nas naš jezik i pismo čine onim što jesmo, kažu lingvisti.
"Ako su naši identitetski kriterijumi srpski jezik i ćirilica, neka se bar danas svako od nas zapita koliko često upotrebljava ćirilicu i koliko često upotrebljava književni, odnosno ispravan i normativni srpski jezik – tamo gdje ga treba takvim upotrebljavati", kaže Miloš Kovačević, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu i Filozofskog fakulteta u Palama.
Prema svom jeziku i njegovoj pravilnoj upotrebi često se odnosimo nemarno, čemu doprinosi korišćenje savremenih tehnologija, a to bi trebalo promijeniti.
"Danas je veliki broj ljudi koji su pismeniji na engleskom nego na srpskom. Veliki broj ljudi lakše napiše svoj, ajde da kažemo, svoju biografiju, svoj si-vi- kako moderno kažu – na engleskom, nego na srpskom", naveo je Kovačević.
Јezik je temelj nacionalnog identiteta i kulture. Zato bi briga o srpskom jeziku i ćirilici trebalo da bude svakodnevni zadatak cijelog društva – od države, sistema obrazovanja do medija, ističu stručnjaci.