latinica  ћирилица
28/08/2010 |  08:55 | Autor: RTRS

DANAS VELIKA GOSPOЈINA

Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslaviće danas Uspenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih hrišćanskih praznika poznat kao Velika Gospojina.
Ovaj praznik je uspomena na kraj ovozemaljskog života Bogorodice i dan kada se vaznijela na nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja. Presveta Bogorodica je, nakon završetka ovozemaljskog života njenog sina Isusa Hrista, njegovog vaskrsenja i vaznesenja na nebo, nastavila njegovu misiju, a svojim molitvama i savjetima pomagala je apostolima, često posjećujući mjesta značajna u Hristovom životu - Golgotu, Vitlejem i Јeleonsku goru. Na dan kraja njenog ovozemaljskog života, sišao je sa neba Hristos i pozvao je k sebi. Trećeg dana poslije sahrane, apostol Toma otvorio je njen grob ali u njemu nije bilo tijela, što znači da se uspela na nebo. Život i smrt Bogomajke vezan je za smisao hrišćanske vjere i molitve, pa je scena Uspenja, koja se slika na zapadnim zidinama manastira, obavezan motiv u pravoslavnom freskoslikarstvu. U srpskom manastiru Žiča, zadužbini Nemanjića, oslikana je jedna od najljepših predstava Uspenja, sa Hristom koji u naručju drži dušu Bogomajke, zagledan u njeno tijelo na odru. Prema kanonu SPC, ovaj praznik spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 28. avgusta. Među pravoslavnim Srbima taj dan se praznuje kao krsno ime, slava i zavjetni dan pojedinih naselja, a ponegdje se održavaju i litije. Na Veliku Gospojinu završava se i post koji je trajao četrnaest dana, tokom koga su se pravoslavni vjernici uzdržavali od mrsne hrane, alkohola i cigareta, ali i rđavih misli i djela. Vrijeme između Velike i Male Gospojine, koja je 21. septembra, naziva se međudnevnica i vjeruje se da je taj period najbolji za branje svih plodova i ljekovitih trava, a odlazi se i na izvore koji, prema narodnom vjerovanju, imaju ljekovito dejstvo. Na Veliku Gospojinu u Čajniču se proslavlja i čudotvorna ikona Majke Božije, zvana Čajnička Krasnica, koju je slikao u Јerusalimu Sveti apostol Luka. Ovu ikonu u Srbiju je donio Sveti kralj Milutin i godinama je čuvana na dvoru kao zaštitnica Nemanjića. Boravila je i u manastiru Banja kod Priboja na Limu, da bi u 16. vijeku bila prenesena u Čajniče, čineći čuda i danas kao i nekada.