Zašto volimo lijekove? (VIDEO)
Uzimamo ih i kad treba, i kad ne treba, posuđujemo ih od komšija i prijatelja, i uzimamo kao da su bombone. Statistika kaže da prosječno domaćinstvo u kućnoj apoteci ima bar tri lijeka.
Iako je najviše novca, proteklih godina, trošeno na lijekove za bolesti srca, ne zaostaju ni oni za smirenje.
Građani najčešće posežu za Apaurinom i Leksaurinom, ali, kako ističu, isključivo uz preporuku ljekara, nikako svojevoljno. A, svojevoljno ne bi ni moglo, jer su stroga pravila za izdavanje ovih lijekova. Međutim, uvijek ima onih koji pokušavaju da ih se domognu bez ljekarskog recepta.
- Naravno da ima i onih koji pokušavaju da dođu do tih lijekova bez recepta, na primjer mladi u nekim stresnim situacijama, poput one pred ispit. Međutim, tu su pravila jako stroga i jasno definisana - kaže Nataša Stanojević, komercijalni menadžer "Moje apoteke".
Oko 1,5 odsto ukupnog prometa lijekova otpada na promet lijekova za smirenje, odnosno anksiolitika.
- Konkretno 2015. i 2016. godine imamo povećanje ukupnog prometa za četiri odsto, a povećanje anksiolitika, i finansijski i po broju pakovanja, iznosi negdje od tri do pet odsto - navodi Ana Cvijanović, stručni saradnik u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Prije tri godine, na ovu vrstu lijekova potrošili smo nešto više od osam miliona KM, dok je ta cifra, prošle godine, povećana na 9,4 miliona.
- Kada je riječ o lijekovima koji djeluju na nervni sistem, u prosjeku se mjesečno, odnosno za sedam mjeseci, propisivalo oko 54.800 recepata. U odnosu na isti period prošle godine, takođe, uočen je porast propisivanja ovih lijekova i to za nekih 3,7 odsto - navodi Darija Filipović Ostojić, portparolka FZO.
U prvih sedam mjeseci ove godine, povećan je i broj propisanih lijekova za kardiovaskularni sistem. U Fondu kažu da je time i njihov trošak povećan za pola miliona KM, u odnosu na prošlu godinu.