Hoće li Španija završiti kao Јugoslavija? (VIDEO)
Strijela koja je odapeta 1999. godine u Avijanu i pošla prema Kosovu i Metohiji nije se zaustavila.
Ona i dalje putuje i za ovih 18 godina je, osim na Kosmet, stigla i do, Donbasa i Krima, Škotske, Kurdistana i sada se ukazala Kataloncima.
Na svom putu, dobro upućeni smatraju, da će "strijela" posjetiti još brojne prostore, jer je tako dizajnirana da, iako je trebalo da pogodi samo Srbiji, ona u stvari direktno pogađa suverenitet i teritorijalni integritet nezavisnih država.
Kada je Španac, Havijer Solana, sa pozicije šefa NATO snaga ubjeđivao Srbe da ne treba da brinu što gube Kosovo, jer će ionako jednog dana živjeti svi u Evropi koja neće imati granice, nije ni slutio da ulazi u nasilnu promjenu međunarodnog poretka, koji nije zaobišao ni njegovo dvorište. Evropa tvrdi, Kosovo je jedinstven slučaj, a Solana pred Kataloncima ćuti.
Novinarka Ljiljana Smajlović smatra da Solana ništa sam nije odlučivao.
Nekad Kosovo, juče Krim, danas Katalonija, a sutra možda Bavarska, Јužni Tirol, Belgija, Baskija, sve su to prostori sa kojih se posmatrao i podržavao raspad bivše Јugoslavije.
Mnogi će reći da španski Ustav ne dozvoljava otcjepljenje, za razliku od Ustava SFRЈ koji je to omogućio bivšim jugoslovenskim republikama.
Dok jedni uvjeravaju da je Ustav iz 74. dozvoljavao samoopredjeljenje do otcjepljenja, drugi smatraju da nije bilo mjesta secesiji i da je sve pogrešno tumačeno.
Za neke, disolucija bivše Јugoslavije još nije završena. Pominju Sandžak i Vojvodinu. Za upućene, od otcjepljenja Katalonije nema ništa.
Na sceni su pravne i političke vratolomije kako bi se dokazalo da se Kosovo i Katalonija ne mogu porediti.
Evropski zvaničnici sve teže odgovaraju na pitanje: "Ako je moglo Kosovo, zašto ne bi mogli mi".
Evropska unija je pred krupnim problemom i dilemom-ili će se služiti pravnim argumentima ili će i dalje sa pozicije sile odlučivati o slabijim. Ovo drugo joj se zbog Kosova i 1999. godine, već obija o glavu.
Opširnije pogledajte u prilogu: